Tko je prvi hrvatski profesionalni pisac? (1652.)

Malo je poznato da je prvi hrvatski profesionalni pisac rođen u Senju 7. siječnja davne 1652. Bio je to Pavao Ritter Vitezović koji je ostao poznat kao povjesničar, jezikoslovac i nakladnik, a još za života smatrali su ga najučenijim Hrvatom. Nevjerojatan život Pavla Rittera Vitezovića počinje izučavanjem tiskarskog zanata i učenjem njemačkog jezika. Vitezović je bio nositelj titule baruna, ali je morao zarađivati za život. Pisao je književna i stručna djela, a ovdje ćemo nabrojiti neke od najzanimljivih funkcija koje je obnašao.

Vitezović je bio poslanik grada Senja na ugarskom saboru. Zatim postaje časnik u ratovima protiv Turaka. Nakon rata zapošljava se kao dvorski časnik na banskom dvoru u Turopolju. Zbog svog enormnog znanja postaje zastupnik u radu povjerenstva za određivanje granice s Venecijom i Osmanskim Carstvom.

Vitezović se seli u Zagreb i pokreće tiskaru. U to vrijeme nastaje za Hrvatsku iznimno značajno djelo Croatia rediviva (lat. Oživljena Hrvatska). Da je Vitezović bio ispred svog vremena, pokazuje njegova ideja da Zagreb postane glavni grad.

Zatim sve kreće nizbrdo – njegova kuća i tiskara uništene su požaru, a tiskara mu je oduzeta. Usto, prognan je s imanja koje je uzeo u zakup. Umrli su mu supruga i sin. Ni Zagreb ni Hrvatska nisu cijenili njegovo znanje i sposobnosti, pa uvrijeđen i razočaran odlazi u Beč. Tamo je nastavio raditi kao povjesničar i stekao naslov dvorskog savjetnika i baruna, ali financijski je još loše stajao. Unatoč plemićkom naslovu umire u siromaštvu 1713. godine u Beču. Sva njegova djela sačuvala je Ugarska kancelarija, a carica Marija Terezija, koja je bila upoznata s Vitezovićevim radom, naredila je 1749. da se svi njegovi spisi pošalju zagrebačkom povjesničaru Adamu Baltazaru Krčeliću.

Vitezović je izuzetno značajan jer je napisao važno historiografsko djelo Croatia rediviva koje je istovremeno bilo i stručni rad i domoljubno djelo. Zapravo je nastalo kao reakcija na pogubljenje Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Još je nevjerojatnije da je Vitezović najviše doprinio hrvatskom jeziku. Konstatirao je da “vsaki po svojoj volji i prez reda piše”. Prvi je predložio da se svaki glas piše uvijek istim slovom te da se uvedu slova s kvačicama.

Piše: Marsela Alić, povijest.hr

Najčitanije

dr. Tanja Krešić: Podrška obitelji i ne odustajanje u dojenju su najbitniji

Trenutno se u svijetu obilježava tjedan dojenja. Sinoć je...

Elektro Mont Mostar raspisao natječaj za nova radna mjesta – 2 izvršitelja

Elektro Mont doo Mostar obiteljsko poduzeće koje posluje od...

Nermin Alihodžić: Klimatske promjene su glavni krivac za ekstremne vremenske pojave

U sklopu projekta “Daj zemlji priliku” po drugi put razgovaramo na...

Nejla Ahmetagić: Svatko od nas ostavlja određeni trag na okoliš

„Let’s Do It“ projekt u Bosni i Hercegovini je...

Pad Zapadnog Rimskog Carstva 476. – događaj koji je zauvijek promijenio povijest (I. dio)

Pad Zapadnog Rimskog Carstva koji se dogodio 476. godine...

Mirella Meić i Zorica Bučić – Providenca: Pjesma Melodija je prekretnica u našoj karijeri

Mirella Meić i Zorica Bučić koje čine Providencu gostovale...

Katarina Tomić, Stanko Bošnjak i Luka Rajič: Cilj folklora je zajedništvo i sačuvati tradiciju naših starih

Članovi Hrvatskog kulturnog umjetničkog društva sv. Ante Cim Mostar...

Miro Gavran: bez snažnih institucija nema ni snažne nacije niti sigurne, uspješne i moderne države

U svečanom ozračju Matica hrvatska danas je u svojoj središnjici u Zagrebu proslavila 183....