Požar na odlagalištu Uborak, zagađen zrak, zabrinutost stanovnika okolnih naselja i pitanje budućeg gospodarenja otpadom u Mostaru bile su teme nove emisije projekta „Priroda pamti – ostavi trag, a ne otpad“. Gost emisije bio je Fuad Hujdur, predstavnik Građanske inicijative „Jer nas se tiče“, koji je govorio o stanju nakon požara, višegodišnjim upozorenjima građana, ali i potrebi da se otpad u Mostaru prestane promatrati samo kao komunalni problem.
Hujdur je na početku razgovora istaknuo kako su stanovnici naselja u blizini odlagališta frustrirani i zabrinuti, osobito zato što, kako tvrdi, na problem Uborka upozoravaju već godinama.
„Ljudi su frustrirani. Sedam godina upozoravamo na Uborak i na sve ono što takvo odlagalište može donijeti. Nažalost, dogodilo se upravo ono na što smo upozoravali“, kazao je Hujdur.
Stanovnici okolnih naselja strahuju za zdravlje
Govoreći o stanju u Vrapčićima, Bijelom Polju i drugim naseljima u blizini odlagališta, Hujdur je rekao kako je stanovnicima nakon požara bilo iznimno teško boraviti u svojim domovima.
Preporuke da se zatvore prozori i vrata te da se ne izlazi van, prema njegovim riječima, za ljude koji žive u neposrednoj blizini odlagališta nisu bile dovoljne niti dugoročno provedive.
„U blizini odlagališta bilo je gotovo nemoguće živjeti. Ljudi su zatvarali prozore i vrata, ali to nije rješenje kada dim danima dolazi do kuća“, rekao je.
Posebno je upozorio na činjenicu da se na takvim odlagalištima nalaze različite vrste otpada, uključujući plastiku, gumu i druge materijale koji prilikom gorenja mogu predstavljati ozbiljan rizik za okoliš, ljude, biljke i životinje.
„Na Uborak upozoravamo godinama“
Predstavnik Građanske inicijative podsjetio je kako su građani okupljeni oko inicijative godinama tražili da se problem odlagališta riješi na odgovoran i zakonit način.
Prema njegovim riječima, početni zahtjevi odnosili su se na zaustavljanje širenja odlagališta, prestanak dovoženja novog otpada, zaštitu okoliša i zdravlja stanovnika te pronalazak dugoročnog rješenja za gospodarenje otpadom u Mostaru.
Hujdur tvrdi kako problem Uborka ne pogađa samo naselja u neposrednoj blizini, nego i širi prostor Mostara i doline Neretve.
„Mi cijelo vrijeme govorimo da to nije samo problem nekoliko naselja. To je problem grada Mostara i svih ljudi koji žive nizvodno“, poručio je.
Zabrinutost zbog vode, zraka i dugoročnih posljedica
Jedan od naglasaka razgovora bila je i zabrinutost zbog mogućeg utjecaja odlagališta na podzemne vode i zdravlje stanovništva. Hujdur je iznio tvrdnje Građanske inicijative kako se pitanje kvalitete vode mora ozbiljnije analizirati, osobito kada je riječ o teškim metalima i drugim štetnim tvarima.
Istaknuo je kako se, prema njihovim saznanjima, ranije uglavnom provodila analiza na bakterije i mikroorganizme, dok su građani tražili šire i temeljitije ispitivanje.
„Nije dovoljno gledati samo bakterije i viruse. Ako postoji sumnja na štetne tvari i teške metale, onda se i to mora ispitivati“, kazao je Hujdur.
Naglasio je kako se posljedice onečišćenja ne moraju vidjeti odmah, ali da upravo zato institucije moraju djelovati preventivno, a ne tek nakon kriza.
Odbacuje tvrdnje da građani sprječavaju sanaciju
U razgovoru se govorilo i o tvrdnjama predstavnika gradske vlasti da su prigovori i sudski postupci usporili sanaciju odlagališta. Hujdur je takve navode odbacio, tvrdeći da Građanska inicijativa ne sprječava sanaciju, nego se protivi nastavku dovoženja novog otpada i širenju odlagališta.
Prema njegovu tumačenju, pravni postupci koje su pokrenuli odnose se na okolišne dozvole i nastavak rada odlagališta, a ne na tehničke mjere koje bi služile za zaštitu stanovništva i okoliša.
„Mi ne sprječavamo sanaciju. Nitko ne brani da se postave zaštitni sustavi, da se naprave potrebni zahvati i da se prostor sanira. Ono čemu se protivimo jest nastavak odlaganja novog otpada na Uborku“, rekao je Hujdur.
Dodao je kako, po mišljenju Građanske inicijative, Uborak više ne smije biti mjesto na koje se odlaže otpad iz Mostara.
Otpad se više ne smije promatrati samo kao nešto što treba „negdje odvesti“
Govoreći o širem pitanju gospodarenja otpadom, Hujdur je istaknuo kako se otpad u današnje vrijeme ne može promatrati na isti način kao prije nekoliko desetljeća.
Nekadašnji komunalni otpad bio je, kako kaže, znatno jednostavniji za zbrinjavanje jer je sadržavao više biorazgradivih materijala. Danas je situacija drukčija zbog velikih količina plastike, ambalaže, gume i drugih materijala koji mogu imati dugoročne posljedice za okoliš.
„Otpad koji danas proizvodimo više nije isti kao prije 60 godina. Danas imamo plastiku, ambalažu i razne materijale koji se moraju ozbiljno tretirati“, naglasio je.
Prema njegovu mišljenju, rješenje počinje već u kućanstvima, kroz odvajanje otpada. Građani bi, smatra Hujdur, trebali imati mogućnost razvrstavanja biootpada, plastike i ostalog otpada, dok bi komunalne službe morale imati sustav koji taj otpad dalje obrađuje na odgovarajući način.
Mostaru treba moderan sustav gospodarenja otpadom
Hujdur smatra kako Mostar mora konačno krenuti prema modernijem sustavu gospodarenja otpadom, koji uključuje razdvajanje, recikliranje, obradu i sigurno zbrinjavanje onoga što se ne može ponovno iskoristiti.
„Sve je moguće kada se hoće. Problem je što se godinama čeka, obećava i prebacuje odgovornost“, rekao je Hujdur.
Istaknuo je kako odlagalište Uborak, osobito nakon požara, više nema uvjete za daljnje zaprimanje otpada te da grad mora pronaći novo i stručno utemeljeno rješenje.
Lokaciju trebaju odrediti stručnjaci
Na pitanje koja bi lokacija bila prihvatljiva za buduće zbrinjavanje otpada, Hujdur je rekao kako to ne može biti odluka pojedinaca niti politička procjena, nego posao stručnjaka.
Prema njegovim riječima, novu lokaciju moraju odrediti ljudi koji poznaju geologiju, vjetrove, udaljenost od naselja, utjecaj na vode i sve druge važne čimbenike.
Dodao je kako u traženju rješenja ne smije presuđivati ušteda na prijevozu otpada, nego sigurnost građana i zaštita okoliša.
Zaštita okoliša ne smije biti tema samo u krizama
Na kraju razgovora Hujdur je poručio kako se o zaštiti okoliša ne smije govoriti samo kada se dogodi požar, onečišćenje ili druga krizna situacija. Smatra da okoliš mora postati stalna tema javnih politika, obrazovanja, razvoja lokalnih zajednica i odgovornog upravljanja javnim novcem.
Istaknuo je kako građani često imaju svoje svakodnevne brige i obveze, ali da su upravo zato institucije odgovorne uspostaviti sustav koji štiti ljude, prostor i prirodne resurse.
„Obični ljudi imaju svoje probleme i bore se za svakodnevni život. Zato postoje institucije i odgovorni ljudi koji moraju misliti o ovome i donositi rješenja“, rekao je Hujdur.
Uborak kao opomena za budućnost Mostara
Građanska inicijativa “Jer nas se tiče” traži da se Uborak zatvori za daljnje odlaganje, da se prostor sanira, da se javnosti daju jasne informacije o stanju zraka, vode i tla te da se žurno pronađe dugoročno i stručno rješenje.
Hujdur je naglasio kako Mostar ima prirodne ljepote, turistički potencijal i životni prostor koji se mora čuvati, ali da se to ne može postići bez odgovornog odnosa prema otpadu.
„Mostar je lijep grad i ljudi u njemu zaslužuju živjeti sigurno. Problem otpada mora se riješiti ozbiljno, stručno i trajno“, zaključio je Hujdur.
