Nakon još jednog sastanka u Vladi i medijskih istupa njezinih dužnosnika, prisiljeni smo ponovno, po tko zna koji put, putem medija pojašnjavati što se događalo na pregovorima i razjasniti iznesene neistine.
Prvo: Tvrdnja „Vlada je jedino njima predvidjela povećanje koeficijenata za 8 %“ nije točna. Ranije je već objavljeno da su državni službenici dobili isto povećanje, što je navedeno čak i u ovom tekstu, no tekst je ipak naslovljen „Vlada HNŽ-a prosvjetarima ponudila značajno više nego ostalim proračunskim korisnicima“.
Drugo: „Ponuđeno je dodatnih 5 % tijekom 2026. godine.“ O tome nije bilo riječi na sastanku, a kada je to objavljeno, ponovno se stvorio dojam da sindikat želi nešto prikriti ili prikazati drugačije.
Treće: „Čelnici sindikata i ovaj put iznijeli su neistine o navodnim pokušajima zabrane štrajka“, što je u medijima potvrdio glasnogovornik Vlade. Kako drugačije protumačiti članak Aneksa Kolektivnog ugovora u kojem stoji: „Za vrijeme trajanja i primjene ovog Kolektivnog ugovora radnici, odnosno Sindikat, neće štrajkati zbog pitanja koja su uređena i koja se provode ovim Kolektivnim ugovorom.“ Predviđeno je također da se tijekom štrajka, ako do njega dođe, nastava izvodi u trajanju od 30 minuta po satu. Ako ovo nije zabrana štrajka, što je onda? Drugim riječima, slobodno štrajkajte, ali nastavite raditi. Važno je istaknuti da niti jedan kolektivni ugovor u području obrazovanja u Bosni i Hercegovini, kao ni u zemljama regije, osim u Srbiji pod predsjednikom Vučićem, nema ovakvo ograničenje.
Također se navodi da je nedavni štrajk bio „potpuno nezakonit te da to povlači pitanje eventualne kaznene odgovornosti“.
Što se tiče presude, premijerka je na sastanku izjavila kako vjeruje u naše pravosuđe. Podsjetimo, prema izvješću Transparency Internationala, Bosna i Hercegovina je najkorumpiranija država u Europi te dijeli posljednju poziciju s Bjelorusijom. Premijerka je vjerojatno jedina koja u ovakvoj Bosni i Hercegovini vjeruje u neovisnost sudstva.
Istina je da je Županijski sud donio presudu kojom je štrajk proglašen nezakonitim, ali istina je i da je ta apsurdna presuda donesena zbog toga što u najavi štrajka Ministarstvu unutarnjih poslova HNŽ-a nisu bile navedene adrese škola, premda su to javne ustanove čije su adrese dobro poznate. U presudi čak stoji: „Iako postoje registri osnovnih i srednjih škola na području HNŽ-a, to ne znači da su lokacije svih škola dobro poznate.“ Drugi razlog bio je neformiranje Mirovnog vijeća, što je u više navrata traženo od nadležnog Ministarstva koje na mnogobrojne dopise i urgencije nije reagiralo.
U posljednjim mjesecima često se moglo čuti kako se važeći Kolektivni ugovor poštuje u potpunosti, što također nije točno jer topli obrok često nije isplaćivan u skladu s propisima, a sustavni liječnički pregled nije obavljen već 15 godina.
U Aneksu Kolektivnog ugovora predložene su još neke izmjene, a niti jedna nije u korist zaposlenika. Iz nekih članaka uklonjen je dio „uz obvezno sudjelovanje i dogovor s predstavnicima Sindikata“, što omogućuje izradu i objavljivanje dokumenata koji se tiču statusa zaposlenika bez našeg utjecaja.
Ono što je najvažnije naglasiti jest ono što stalno ponavljamo na sastancima s Vladom – odluke u sindikatima obrazovanja donose se demokratski, pojedinačnim izjašnjavanjem svih članova. Ipak se često događa da se nama pripisuje odgovornost za neprihvaćanje ponuda. Naše je članstvo brojno, obrazovano i neutemeljeno je tvrditi kako su to ljudi koje netko može lako nagovoriti na nešto. I ovaj put članovi sva četiri sindikata izjasnili su se i velikom većinom odbili posljednju ponudu. Važno je napomenuti da bismo pristali na povećanje plaća, ali bez uvjetovanja potpisivanjem Aneksa Kolektivnog ugovora te da se o tome nastave pregovori jer naši Kolektivni ugovori još uvijek vrijede.
U tekstu se zaključuje kako „sindikati ovo predstavljaju kao ultimatum, što ne odgovara istini i kako bi sindikalno vodstvo trebalo prepoznati ponudu kao najbolje moguće rješenje te omogućiti zaposlenima u obrazovanju povećanje plaća za veljaču“. Ako tvrdnja da se radi o ultimatumu nije točna, predlažemo Vladi HNŽ-a da usvoji proračun s planiranim povećanjem plaća zaposlenima u školama, kako ne bi bili diskriminirani u odnosu na ostale proračunske korisnike, a da o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora nastavimo pregovore u idućem razdoblju.
S poštovanjem,
Sindikat učitelja HNŽ-a,
Goran Miličević, predsjednik
Sindikat srednjih škola HNŽ-a,
Josip Milić, predsjednik
SSVOONKBiH, Županijski odbor HNŽ-a
Edina Čomić, predsjednica
SSOOiO FBiH, Županijski odbor HNŽ-a
Edin Sarajlić, predsjednik