Nakon ulaska u Schengen i eurozonu, OECD je posljednja međunarodna organizacija kojoj Hrvatska treba pristupiti. Naša će se spremnost za ulazak ocjenjivati u rujnu 2025., do kada se trebamo pripremiti za članstvo u organizaciji najrazvijenijih zemalja svijeta – rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća. Za članstvo u OECD-u treba dosegnuti najviše standarde u poslovnom, poreznom, pravnom i antikorupcijskom sustavu, ali i u zaštiti prava radnika.
U uvodnom obraćanju osvrnuo se na pristupanje OECD-u što je bila i glavna tema današnjeg sastanka.
– To je posljednja međunarodna organizacija kojoj Hrvatska po svojoj veličini, geografskom mjestu i snazi može pristupiti. Kad uđemo u OECD sve ambicije našeg međunarodnog pozicioniranja bit će zaokružene, rekao je Plenković, te podsjetio na ključnu 2017.
– Tada smo rekli da želimo Hrvatsku u srcu europske integracije, što je značilo ozbiljno bavljenje i ispunjavanje više od 260 kriterija za šengenski prostor, što je značilo u partnerstvu između vlade i HNB-a izrada strategije uvođenja eura u Hrvatsku, puštanje u njeno javno savjetovanje i značilo je formalni korak zahtjeva za članstvo Hrvatske u OECD-u, koji sam potpisao u proljeće 2017. godine, rekao je.
Istaknuo je da su se ta rana ulaganja na početku mandata pokazala uspješnima jer Hrvatska je danas, 2024. više od godinu dana u šengenskom prostoru i europodručju, a na domak smo članstva i u OECD-u.
– Podsjetit ću, naši pregovori vode se sa organizacijom koja od svih do sada u koju smo god ulazili ima sustav primanja u članstvo koji bih ja nazvao najfleksibilnijim i najnepredvidljivijim od svih drugih. Gotovo da je aleatoran. Naime, OECD je globalna organizacija najrazvijenijih zemalja svijeta i nastoji u svojoj politici proširenja voditi računa o nekom globalnom balansu. Kada smo mi krenuli, 2017. jasno da smo bili nekakav outsider, onaj koji dolazi zadnji, koji je najudaljeniji od konvencija, standarda i različitih pravnih instrumenata OECD-a, a ispred nas su bile zemlje poput Brazila, Argentine, Perua i na razini Europske unije, Bugarske i Rumunjske. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, mi smo kao neka mala kornjača sustavno i polako radili svoj posao i svoje zadaće, pa smo u odnosu na ove koje su krenule malo ranije u utrku, došli prije Bugarske i Rumunjske i u šengenski prostor i u europodručje, a okolnosti koje su se u političkom, ekonomskom i financijskom smislu događale usporedo s time i u Brazilu, i u Argentini, i u Peru, odvele su njih, što stiče fokusa na članstvo u OECD, u neke druge smjerove, rekao je.
Podsjetio je na sastanak s glavnim tajnikom OECD-a Mathiasom Cormannom u rujnu 2023.
– Donjevši u Zagreb prvi ekonomski pregled Hrvatske kao prvu stepenicu verifikacije ispunjavanja kriterija, u razgovoru s njim, a i u njegovim javnim nastupima mogli vidjeli smo da je Hrvatska zemlja koja je izrazito napredovala i sada se nalazi među onima koji bi izgledno trebali prvi ući u OECD, istaknuo je Plenković.
Što stiče kalendara, premijer je rekao da OECD za Hrvatsku planira još jedan ekonomski pregled, koji bi trebao biti u rujnu 2025.
– I taj zadnji ekonomski pregled trebao bi dati jednu cjelovitu sliku Hrvatske spremnosti za članstvo OECD, naglasio je.
Objasnio je i zašto nam je OECD važan.
– Oni imaju jedan lijepi slogan “Bolja pravila za bolji život”. OECD je organizacija najrazvijenijih, najbogatijih sa najboljim pravnim sustavima, s najboljim poreznim sustavima, sa najboljim sustavima suzbijanja korupcije koji žele imati jednak standard u svakoj od članica OECD-a. Da svaki gospodarski subjekt kada dolazi ulagati u neku zemlju zna sa etiketom EU-a, sa etiketom OECD-a u kako poslovno okruženje dolazi, što očekuje jer je navikao na visoke standarde ako dolazi iz neke od tih zemalja da upravo tako i uvjeti pravne sigurnosti, predvidljivosti, administrativnih procedura i spriječavanja bilo kakvih birokratskih ili drugih zastoja njemu neće stajati na putu. A pritom se očekuje da u članicama OECD-a i prava radnika budu zaštićene na najvišoj razini. I zato OECD, osim što se odvija na tako zvanoj međuvladinoj razini, ima i tijela koja se bave i sa poslodavcima, sa svojim savjetodavnim odborima i sa sindikatima, istaknuo je premijer Plenković.
Bitno je, kaže, na kojim prioritetnim područjima još moramo učiniti iskorak, a među njima je bolje korporativno upravljanje u tvrtkama u državnom vlasništvu, jačanje pozitivne poslovne klime i jačanje mehanizama suzbijanja korupcije.
Plenković je naglasio i važnost političke stabilnosti iz koje se vidi kako država funkcionira i kamo ide napomenuvši da je razvijenost Hrvatske u odnosu na prosjek EU na razini 75 posto. Podsjetio je da je članarina RH u EU za 2023. bila oko 600 milijuna eura te da je Hrvatska uslijed dobivenih EU sredstava “u plusu” za 3,4 milijarde eura.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman održao je prezentaciju za članove GSV-a te istaknuo da je OECD prestižna organizacija koja okuplja 38 najbogatijih zemalja svijeta, G7 i G20, što Hrvatskoj donosi ugled i privlačnost među investitorima i jamči im pravnu sigurnost. Članstvo donosi bolju politiku i pravila za bolji život, rekao je.
– To znači Hrvatskoj reputaciju, ugled, status i privlačnost investitorima budući da članstvo u OECD-u jamči pravnu sigurnost, istaknuo je Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova.
Sever: Važna je pokrivenost kolektivnim ugovorom od najmanje 80 posto
Predsjednik GSV-a Krešimir Sever je istaknuo da u OECD-u očekuju jačanje GSV-a koji je došao do gornjih granica u načinu djelovanja te dodao da se očekuje donošenje nacionalnog plana i modela kako bi se postigli ciljevi EU da zemlje- članice imaju pokrivenost kolektivnim ugovorima najmanje 80 posto.
Zaključeno je da će se u predstojećem, gotovo dvogodišnjem razdoblju nastojati aktivnije uključiti predstavnici socijalnih partnera u sve daljnje postupke, izvijestio je Sever.
Mišetić: Poslodavce uključiti u pregovore
Potporu pristupanju RH OECD-u podržao je u ime HUP-a Ivan Mišetić izrazivši nadu da će pridonijeti rastu hrvatskog gospodarstva u budućnosti te značajnije uključivanje poslodavaca u pristupne pregovore.
Ministar rada, mirovinskog sustava, socijalne politike i obitelji Marin Piletić najavio je za petak potpisivanje novog temeljnog kolektivnog ugovora, kao i izmjene kolektivnog ugovora za državne službenike.