Požari u prirodi nastaju naglo, šire se nepredvidivo i ostavljaju dugotrajne posljedice. Upravo zato je u Parku prirode Hutovo blato uveden i instaliran novi sustav za upravljanje rizicima od požara.
Sustav je razvijen u sklopu projekta KEEP‑GREEN, financiranog kroz inicijativu FUTURAL (Horizon Europe). Centar za investicije i razvoj poduzetništva (CIRP), u suradnji sa Sveučilištem Ankara Yıldırım Beyazıt (AYBU), predstavio je rezultate istraživanja te su instalirni senzori za rano otkrivanje požara u Parku prirode Hutovo blato.
Ovaj inovativni model upravljanja rizicima od požara kombinira GIS AHP analizu, podatke prikupljene dronovima, matematičku optimizaciju i IoT sustave praćenja. Na temelju tih podataka postavljeno je 15 senzora u najkritičnijim zonama Karaotoka i Škrke, čime je uspostavljen sustav ranog upozorenja i dinamičkog praćenja okolišnih uvjeta.
„Za nas u Hutovu blatu ovo je iznimno važno, jer umjesto da se oslanjamo samo na iskustvo ili slučajna opažanja, imamo karte rizika i senzore koji prate uvjete u stvarnom vremenu. To nam daje mogućnost da pravovremeno reagiramo i da bolje zaštitimo prirodne vrijednosti parka. Posebno nam je važno što se ovim sustavom naglašava važnost očuvanja vlažnih staništa i što Hutovo blato dobiva alat koji se može koristiti i u drugim močvarnim područjima jer je replikabilan. Ovo je veliki korak u modernizaciji upravljanja rizicima i očuvanju našeg parka”, izjavila je dr.sc. Irena Rozić, direktorica Parka prirode Hutovo blato.
Postavljeni su senzori koji prate temperaturu, vlagu, CO₂ i tlak u realnom vremenu. Ako se pojave uvjeti koji upućuju na požar, sustav koji je integriran u postojeći čapljinskih vatrogasaca, može odmah poslati upozorenje.
“Ovo nam je praktična pomoć na terenu. Sada imamo jasne podatke gdje su ‘crvene zone’ i gdje požar može najbrže izbiti. Sustav senzora nam omogućava da dobijemo upozorenje prije nego što se vidi dim, što nam daje dragocjeno vrijeme da reagiramo. Umjesto da trošimo resurse nasumično, možemo se usmjeriti na kritična područja i djelovati preventivno. To je velika prednost za sigurnost ljudi i očuvanje Hutova blata”, izjavio je Mate Jurković, šef Vatrogasne postrojbe Grada Čapljine.
Zahvaljujući LoRaWAN komunikacijskoj infrastrukturi, prijenos podataka ostvaruje se na velikim udaljenostima uz nisku potrošnju energije, što podržava tehničku i operativnu održivost sustava. Ove značajke pružaju posebnu prednost za močvarna područja koja su prostrana i teško dostupna.
Studija pokazuje da rizik od požara u Hutovu blatu nije svugdje isti. Najopasnija su područja gdje je: suha vegetacija, niska vlažnost te puno ljudske aktivnosti. Sigurnija su područja uz vodu i tamo gdje je vlažnost visoka.
„Ovim istraživanjem pokazali smo da se rizik od požara u Hutovu blatu može precizno mapirati i pratiti u stvarnom vremenu. Instalacijom senzora u najkritičnijim zonama, Hutovo blato sada ima moderni sustav ranog otkrivanja požara. Naš cilj nije bio samo napraviti znanstvenu studiju, nego stvoriti praktičan alat koji će služiti upravi parka i vatrogascima Čapljine. Hutovo blato je sada primjer kako se inovativne tehnologije mogu koristiti za očuvanje osjetljivih ekosustava i zaštitu lokalne zajednice”, izjavio je dr. Gerceka Budaka, voditelj projektnog tima Sveučilište Ankara Yıldırım Beyazıt.
Projekt KEEP‑GREEN donosi konkretne rezultate u zaštiti Hutova blata od požara, povezujući znanstvena istraživanja s praktičnim rješenjima na terenu. Instalirani senzori i razvijeni model predstavljaju važan iskorak u očuvanju prirodnih vrijednosti i sigurnosti lokalne zajednice.