Enver Hoxha – vođa Albanije kojem je uzor bio Staljin – 1985.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata Hoxha je pokrenuo partizansku borbu po uzoru Titove borce od kojih je dobivao i pomoć.

Dana 11. travnja 1985. godine umro je Enver Hoxha, dugogodišnji komunistički vođa Albanije. Vladao je duže čak i od Josipa Broza Tita, jer ga je nadživio za gotovo pet godina (obojica su se profilirala kao čelnici još u razdoblju Drugog svjetskog rata). Enver Hoxha rođen je 1908. godine, otac mu je bio trgovac tkaninama i za vrijeme njegova djetinstva puno je putovao, zbog čega se okrenuo stricu Hysanu koji je izvršio veliki utjecaj na njega. Naime, stric je bio pobornik neovisnosti Albanije, a nakon međunarodnog priznanja 1912. protivio se vladajućim kastam, pogotovo nakon dolaska kralja Zoga na vlast.

Jedno vrijeme mladi Enver je radio kao učitelj, ali je posao izgubio kada se odbio učlaniti u Albansku fašističku stranku. U vrijeme invazije fašističke Italije na Albaniju borio se protiv okupatora te je prešao u ilegalu osnovavši Albansku komunističku partiju čiji je bio glavni sekretar. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Hoxha je pokrenuo partizansku borbu po uzoru Titove borce od kojih je dobivao i pomoć. Nakon rata je čak postojala opcija po kojoj bi Albanija ušla u komunističku Jugoslaviju kao republika. To se izjalovilo nakon Titovog razlaska sa Staljinom. Naime, Hoxha je bio uvjereni Staljinist te je prekinuo sve veze s Jugoslavijom i od svoje države napravio svojevrsni bunker na Balkanu. Dao je izgraditi nevjerojatnih 70.000. bunkera za jednu osobu u vrijema kada je cijela Albanija imal 3 milijuna stanovnika.

Po uzoru na Staljinov režim osnovao je tajnu policiju Sigurmi koja je protivnike režima ili ubijala ili tjerala da emigriraju. Oduzimao je zemlju bogatim veleposjednicima, provodivši kolektivizaciju. Također je žestoko napadao Crkvu. Plijenio je džamije, crkve i samostane prenamjenivši ih u staje, skladišta ili kina.

U posljednjim godinama života imao je Enver Hoxha velikih zdravstvenih problema. Još 1973. godine doživio je srčani udar od kojeg se nikada nije u potpunosti oporavio, tako da je 1981. godine otišao u mirovinu. Desetljećima je bolovao od dijabetesa, a u posljednjim je danima bio prikovan za invalidska kolica. Umro je u Tirani, glavnom gradu Albanije, od posljedica srčane bolesti.

Izvor: povijest.hr

Najnovije

Prva akcija darivanja krvi u 2026. godini: Širokobriježani darovali 54 doze

U četvrtak, 8. siječnja, u restoranu ''Kod Čolića'' održana...

Nadzor nad respiratornim virusima u Federaciji BiH

Prof. dr. sc. prim. Sanjin Musa, dr. med, voditelj...

U Čerinu otvorena područna ambulanta Doma zdravlja Čitluk

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač svečano je otvorenom...

Transfer za mlade uklonjen je iz Proračun Federacije BiH za 2026. godinu

Službeno je: u Proračunu Federacije Bosne i Hercegovine za...

Pripreme za prve Dane geodeta FBiH: Struka se okuplja u Neumu

U prosincu 2025. godine Geodetsko Društvo Herceg Bosne (GDHB),...

Predsjednica Buhač obišla obnovljenu Športsku dvoranu na Bijelom Brijegu

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač obišla je danas,...

Grad Mostar upozorava: Neuklanjanje snijega i leda povlači visoke kazne

Služba za inspekcijske poslove Grada Mostara upozorava: Davatelj komunalne usluge-J.P....

Damir Bunoza: Glazba je  univerzalni jezik europskih vrijednosti

U okviru serijala „Hrvatski narod diše europske vrijednosti“ emitirana...