Dodijeljena književna nagrada Benjamina Tolić i stipendija Benjamina Tolić

Književnu nagradu Benjamin Tolić i stipendiju Benjamin Tolić utemeljio je Južnohrvatski ogranak Društva hrvatskih književnika, u suorganizaciji s Općinom Posušje i Ogrankom Matice hrvatske u Posušju, te je zajedno osnovan Fond Benjamin Tolić pri Zakladi DHK u BiH, koji će u budućnosti skrbiti o nagradi i stipendiji.

Stipendija za akademsku 2022/23 pripala je učenici Gimnazije fra Grgo Martić u Posušju Adami Galić. Obrazloženje o iznimnom uspjehu i rezultatima učenice pročitao je ravnatelj Gimnazije Ante Jukić, a uručio je načelnik Općine Posušje Ante Begić. Stipendija se sastoji od novčane nagrade u iznosu 1000 eura, medaljona i plakete.

Književnu nagradu za najbolju objavljenju knjigu u protekle dvije godine na temu zavičajnog identiteta i autohtone narodne kulture dobio je Mate Kovačević. Obrazloženje je donijelo povjerenstvo u sastavu Damir Pešorda, Šimun Musa i Anita Martinac, a pročitao ga je Damir Pešorda, dok je nagradu uručila predsjednica Južnohrvatskog ogranka DHK i predsjednica Zaklade DHK u BiH Anita Martinac. Nagrada se sastoji od novčane nagrade u iznosu od 2000 eura, medaljona i plakete.

Obrazloženje prenosimo u cijelosti:

Na natječaj za Književnu nagradu Benjamin Tolić stiglo je šesnaest žanrovski raznolikih knjiga proze: romana, autobiografske, biografske i putopisne proze, znanstvene publicistike, pa čak i jedna knjiga lirske proze i jedna slikovnica. Sve one barem u određenoj mjeri udovoljavaju propozicijama natječaja da se radi o ”prvom izdanju proznih književnih djela na temu zavičajnog identiteta i autohtone narodne kulture na hrvatskom jeziku u razdoblju od 1. siječnja 2020. do prosinca 2023. godine”.  Dosta široko postavljeni kriteriji za sudjelovanje u natječaju sigurno su doprinijeli tomu da se na natječaj za jednu potpuno novu književnu nagradu javi relativno velik broj autora s djelima znatne književne vrijednosti, ali je time donekle i otežan sam izbor budući da je djela žanrovski tako različita zahtjevan zadatak vrijednosno uspoređivati i objektivno vrjednovati. 

Prema Pravilniku o dodjeli nagrade povjerenstvo za izbor nagrade Benjamin Tolić sastoji se od jednog član iz DHK – Zagreb i dva člana iz JHO DHK, te su odabrani: Damir Pešorda, Šimun Musa i Anita Martinac. Članovi žirija prvo su predložili po pet djela po vlastitome izboru te su nakon toga usuglasili oko jednog naslova, riječ je o knjizi Mate Kovačevića Stoljeće borbe za hrvatsku državu. Inače, po tri je glasa u tom prvom širem izboru dobila knjiga Šimuna Šite Ćorića: Putokazi s jednoga planeta; po dva glasa knjige: Nataša Bašić: Vukovci i hrvatski jezični standard, Neda Rosandić Šarić: Moj otac Mime Rosandić i Tomislav Šovagović: Rudnik čvaraka 2; po jedan glas knjige: Marko Gregur: Vošicki, Stjepan Crnić: Kamo smjestiti baku i Emenuel Miličević: Sjećanje na vitezove s lentom.

Mate se Kovačević kroz dugogodišnji novinarski, publicistički i književni rad profilirao kao autor zamjerne erudicije i upućenosti u široki spektar tema, prepoznatljiva stila i idejnog habitusa. Ideja hrvatske državnosti i sve ono što se s njom događalo kroz povijest u središtu su većine Kovačevićih knjiga. U knjizi Stoljeće borbe za hrvatsku državu  prikazani su događaji, osobe i procesi presudni za sudbinu hrvatskoga naroda, hrvatske države i same ideje hrvatske državnosti tijekom dvadesetoga stoljeća. Skromna opsegom, prodornih povijesnih i filozofsko-političkih uvida, koncizna, jasna i tečna u stilskom pogledu knjiga Mate Kovačevića djeluje kao podsjetnik i priručnik istodobno za koji bi se trebalo naći mjesta na polici s knjigama u svakom hrvatskom domu. Kovačevićeva je knjiga također u skladu s propozicijama natječaja jer je nedvojbeno vrijedan doprinos nacionalnom identitetu i autohtonoj hrvatskoj kulturi.

Knjiga Stoljeće borbe za hrvatsku državu autora Mate Kovačevića iako po opsegu najmanja knjiga, plijeni dubinom i širinom uvida u hrvatsku povijest dvadesetog stoljeća. Sažeti i pomno birani naslovi prikazuju nastojanja i borbu hrvatskog naroda tijekom 20. stoljeća za stvaranja vlastite, samostalne i suverene države. Poseban akcent autor stavlja na neke prijelomne točke hrvatske povijesti dvadesetoga stoljeća: hrvatsko-srpsku koaliciju s početka stoljeća i infiltraciju srpske obavještajne mreže u Hrvatsku još tada, događanje tijekom prvih dana uspostave NDH, borbu za granice u toj državi i Rimske ugovore, poratni genocid nad hrvatskim narodom kojega su počinili Titovi partizani, hrvatsko proljeće, djelovanje hrvatske emigracije, osnivanje HDZ-a i drugih političkih stranaka te Domovinski rat.

Knjiga Mate Kovačevića po mnogočemu jest biser hrvatske tekuće publicističke produkcije, sa svim odlikama probranog pregleda i znanstvene sinteze u naslovu naznačene teme te je tročlani žiri jednoglasno proglašava pobjedničkom knjigom na prvom natječaju za Književnu nagradu Benjamin Tolić. Bilo bi dobro kada bi se knjige poput ove prevodile na strane jezike i uvrštavale u studentsku literaturu.

Najčitanije

Đani Rahimić: Za uređen, čist i zelen Grad Mostar trebamo pomoć građana

"Daj zemlji priliku" je projekt Običnog radija koji za...

Stolac se ovih dana priprema za Ilindan

Stolac se ovih dana priprema za Ilindan, koji se...

Lihnidos oplate Ortiješ Mostar prodaja i najam građevinske opreme raspisuje natječaj za posao

Lihnidos oplate Ortiješ Mostar prodaja i najam građevinske opreme...

Continental Blidinje BIKE Festival: Završeno šesto izdanje najvećeg biciklističkog festivala

Blidinje BIKE Festival, jedan od najznačajnijih biciklističkih događaja u...

Mirni skup u Parku prirode Blidinje: Borimo se sa vjetrenjačama godinama!

U subotu, 13.07., Aarhus centar u BiH je zajedno...

Otvorenje izložbe Mladena Ivešića „Mjesto određenja“

Hrvatska kulturna zajednica Troplet u suradnji s Muzejom moderne...

GRLIĆ RADMAN: Za Hrvatsku važna provedba “Južne interkonekcije”

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je...

Vedran Vexon u svojoj audio i video produkciji izbacio novu pjesmu

Vedran Vexon, iznimno talentirani pjevač i gitarista, nakon dugogodišnjih...