Novi banjolučki biskup don Željko Majić zaređen je u subotu na liturgijskom slavlju u Banjoj Luci u katedrali Svetog Bonaventure u kojemu je sudjelovao veliki broj vjernika te biskupa i političara iz BiH i Hrvatske uključujući premijera Andreja Plenkovića.
Željka Majića, svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije, zaredio je vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić na temelju naloga pape Franje u kojemu stoji kako se Majić “odlikuje vještinom upravljanja poslovima te se čini prikladnim upravljati zajednicom”. Sveti je otac u svojoj odluci vjernike i narod potaknuo da Majiću očituju svoju poslušnost, sklad i suradnju.
Nadbiskup Vukšić kazao je u propovjedi kako svećenici imaju poslanje poticati ljude da postanu boljima i sačuvaju se od moralnoga kvarenja čime ujedno štite svijet od moralnoga raspada. Kršćane je opisao kao sol zemlje jer imaju evanđelje kojemu je bitna oznaka da štiti čovjeka od kvarenja.
Umirovljeni biskup Komarica u oproštajnoj je poruci vjernicima kazao kako je okončao dio svoje životne misije da pomaže potrebitima i siromašnima a sada tu zadaću prepušta novim naraštajima. Pri tom je istaknuo kako Crkva ima trajnu zadaću brinuti o nemoćnima i ugroženima tko god je vodio.
– Molite jedan za drugoga, molite osobito za one koji vam pomažu i služe da ostane postojani u vjeri, poručio je svojim vjernicima biskup Komarica pozvavši ih da pomognu novom biskupu u obnašanju njegove dužnosti i budu mu vjerni.
Papa Franjo u prosincu 2023. godine prihvatio je odreknuće od pastoralne službe monsinjora Franje Komarice koji je Banjolučku biskupiju vodio još od 1989. godine ostavši uz svoje vjernike i u najtežim ratnim godinama kada su bili izloženi progonima i kampanji etničkog čišćenja koju su provodile vlasti bosanskih Srba.
Novog biskupa Majića biskupija koja osim sjeverozapadnog dijela Republike Srpske obuhvaća i dio Federacije BiH odnosno šireg livanjskog kraja dočekuje s jedva 20 posto od prijeratnih 120 tisuća vjernika. Na širem banjolučkom području do rata je bilo oko 30 tisuća vjernika a prema posljednjim dostupnim podacima iz 2022. godine tek ih je oko tisuću i pol.
Novi banjolučki biskup rođen je 1963. godine u Drinovcima kod Gruda, školovao se u Dubrovniku, Sarajevu i Rimu a za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je 1988. godine.
U toj je biskupiji bio generalnim vikarom i ravnateljem Caritasa.
Hrvatski je premijer došao u Banju Luku kako bi sudjelovao u euharistijskom slavlju u povodu ređenja novog banjolučkog biskupa don Željka Majića a nakon sastanka s njim i sada umirovljenim biskupom Franjom Komaricom izjavio je kako je tim dolaskom želio dati potporu novom biskupu i zahvaliti se Komarici na svemu što je učinio.
– Biskup Komarica prošao je mučenički put hrvatskog naroda i svećenstva, kazao je Plenković.
Izjavio je i kako očekuje da će Bosna i Hercegovina ispuniti uvjete potrebne za otvaranje pregovora o članstvu s EU-om, a najavio je kako će Hrvatska nastaviti snažno podupirati tu zemlju na njenom europskom putu kao i Hrvate koji u njoj žive.
– Mi se borimo za BiH kao da se borimo za Hrvatsku, kazao je Plenković za hrvatske medije ocijenivši kako se u BiH radi puno ne bi li se ispunili kriteriji što ih je Europska komisija postavila kako bi preporučila Europskom vijeću da na zasjedanju 20. i 21. ožujka odobri otvaranje pristupnih pregovora s BiH.
Europska je komisija zatražila da BiH do tada otvori pregovore s Frontexom te donese tri zakona i provede reformu izbornog zakona kroz njegove tehničke izmjene. Do sada je usvojen zakon o sprječavanju pranja novca i otvoreni su pregovori s Frontexom no i dalje traju prijepori o preostala tri zakonska rješenja dok se rok za njihovo usvajanje bliži.
Hrvatski je premijer uvjeren da BiH ipak može dosegnuti postavljeni cilj i kaže kako je u stalnoj komunikaciji s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.
– Donose se zakoni, provode se reforme, kaže Plenković dodajući kako vjeruje da će biti usvojeni i preostali zakoni a da sve njegove kolege u državama EU prate i prepoznaju napredak kojega je BiH ostvarila od prosinca.
Plenković je i istaknuo kako je važno da hrvatska vlada još jednom demonstrira potporu Hrvatima sjeverozapadne Bosne kao što snažno podupire ravnopravnost Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda u BiH.
Na pitanje može li se nešto dodatno učiniti ne bi li se potaknuo povratak Hrvata na područje Banjolučke biskupije u kojoj je ostalo svega oko 30 tisuća vjernika Plenković je kazao kako je najbolji put osigurati trajnu stabilnost i ubrzati proces europskih integracija.
– Kako je Hrvatska snažnija a BiH stabilnija i cijelo ozračje okrenuto ka europskom putu vjerujem da će i brojni Hrvati koji su tu prije živjeli sve više dolaziti u svoje prijeratne domove, kazao je hrvatski premijer.