Ekrani, crtići, igre i dopamin: Kako tehnologija utječe na razvoj djece?

U današnjem digitalnom dobu, ekrani, igre i društvene mreže postali su nezaobilazan dio života djece, no njihova prekomjerna upotreba može imati ozbiljan utjecaj na razvoj dječjeg mozga. Stručnjaci upozoravaju na sveprisutnu opasnost – dopaminsku ovisnost koju tehnologija stvara kod najmlađih.

Posljedice prekomjerne upotrebe ekrana

Rana izloženost ekranima, posebno kod vrlo male djece, može dovesti do ozbiljnih razvojnih problema. Stručnjaci ističu da djeca koja previše vremena provode pred ekranima često pokazuju simptome poput usporenog razvoja govora i motorike, smanjene sposobnosti za koncentraciju, pa čak i emocionalne nestabilnosti. Dodatno, prekomjerno izlaganje tehnologiji dovodi do pasivnog stanja djece, poput hipnoze, gdje su nesposobna reagirati na prirodne podražaje iz okolnog svijeta.

Dopamin: Hormonski pokretač ovisnosti

Kako ekrani utječu na dječji mozak? Naša djeca nisu ovisna o sadržaju koji gledaju na ekranima, nego o ugodi koju osjećaju tijekom gledanja – to je ono što aktivira dopamin, hormon nagrade. Svaki lajk, nova razina u igrici ili čak zanimljiv video na društvenim mrežama izaziva prekomjerno lučenje dopamina, stvarajući tako ciklus koji djeca teško mogu prekinuti. Ovo može rezultirati ovisnošću o ekranima, ali i problemima u ponašanju, koncentraciji i socijalnim vještinama.

Što kaže struka?

Znanstvena istraživanja već su dokazala da tehnološka ovisnost može imati dugoročne posljedice na zdravlje dječjeg mozga, zbog čega se stručnjaci slažu da je nužno postaviti jasne granice u vezi s vremenom koje djeca provode pred ekranima. Štoviše, promjene u ponašanju i razvojne smetnje često se mogu ispraviti ukidanjem izloženosti ekranima i vraćanjem na zdravije, prirodne podražaje. Roditelji igraju ključnu ulogu u smanjenju negativnih utjecaja, postavljanjem dosljednih granica i davanjem osobnog pozitivnog primjera.

Kako pravilno postaviti granice?

Iako tehnologija ne može biti potpuno eliminirana iz života djece, mjera je ključna. Razumijevanje ozbiljnosti situacije i postavljanje jasnih granica pomoći će djeci da razviju zdrave navike. Na taj način roditelji mogu spriječiti dugoročne posljedice koje neozbiljno pristupanje ovoj temi može izazvati.

Više o tome kako ekrani i društvene mreže mijenjaju dječji mozak i kako roditelji mogu donijeti mudre odluke, saznajte u najnovijoj epizodi podcasta “Rastući s djecom”.

U razgovoru s psihologinjom i neurofeedback terapeutkinjom Ankicom Baković, dobit ćete korisne savjete i smjernice za očuvanje zdravlja i ravnoteže u digitalnom svijetu.

Najnovije

Finalni umjetnički performans mladih Mostara – „Global Art Fusion“

Agencija lokalne demokracije (LDA) Mostar poziva medije da ispratite...

Zlatna povleja Matice hrvatske za monografiju “Ferdinand Zovko: Baritonov život za publiku”

Monografija „Ferdinand Zovko: Baritonov život za publiku“ autora Dragana...

Odlazak doajena novinarstva i kroničara suvremene povijesti Mostara

U 79. godini života preminuo je Šemsudin Zlatko Serdarević, doajen mostarskog novinarstva,...

Počela izgradnja novog terminala Zračne luke Mostar, vrijednog 1,5 milijuna maraka

Gradonačelnik Mostara dr. Mario Kordić i predsjednica Vlade Hercegovačko...

Bošnjak u Berlinu sudjelovala na konferenciji o reformama tržišta rada

Ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine Dubravka Bošnjak, na...

Milan Sitarski: Lagumdžija je mahanjem zemljovidom trećeg entiteta u sred Vijeća sigurnosti internacionalizirao hrvatsko pitanje

Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja Milan Sitarski...

FMOZ poziva akademsku i istraživačku zajednicu na prijavu projekata iz znanosti i inovacija

Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti poziva univerzitete, znanstveno-istraživačke institucije,...

Narodno pozorište RS-a s „Gospođom Olgom“ gostuje na Mostarskom proljeću

Već tradicionalni sudionik kazališnoga programa Mostarskoga proljeća, ansambl Narodnoga...