Ivica Petrović za Kompas: Nigdje u bečkim spisima nisam naišao na toponim ‘Lakišića harem’ koji se navodi kao zapreka izgradnji HNK Mostar

„Nigdje u spisima nisam naišao na toponim ‘Lakišića harem’. Spominju se brojni haremi po Mostaru, ali taj ne“, kazao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne profesor njemačkog jezika i književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, prevoditelj i autor dr. sc. Ivica Petrović. Tijekom godina proučavao je veliki broj povijesnih zapisa i putopisa te građu iz bečkih arhiva, no nigdje nije pronašao toponim koji danas dio bošnjačke politike koristi kao argument protiv izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

Preveo je knjigu Putovanje u Bosnu Otta Sendtnera, a knjiga Mostar u njemačkom putopisu donosi zapise njemačkih putopisaca o gradu na Neretvi u kojoj je Petrović proučavao razdoblje prije i tijekom austrougarske uprave. Upitan je li ga itko iz Gradskog poglavarstva Mostara kontaktirao u vezi s istraživanjima u bečkim arhivima, Petrović je kazao da nije. „Ima stvarno još puno vrijednih tekstova koji čekaju prijevod, to je kulturna baština koju bi sa svih razina u BiH trebalo poticati.“

Petrović je naveo da su teze o nepostojanju različitosti što se tiče nacija i religija na ovim prostorima potpuno promašene. „Prava istina se može doznati iz ovih tekstova i mislim da bi se svi trebali bolje informirati o odnosima kakvi su vladali, pa bi možda i neke stvari danas drugačije promatrali. Nema potrebe za mržnjom i previranjima. Od toga nema ništa. Samo gubimo vrijeme“, poručio je Petrović.  

Kazao je da je Sendtner pisao o turskom zulumu nad kršćanima, što se provlači kroz njemačke putopise još od 1531. godine. „Primjeri tlačenja, nesigurnosti ljudi i ograničavanja vjerskih sloboda bili su posebno vidljivi u Posavini, dok je u Travniku situacija bila povoljnija.“ Objasnio je da su razlike nastajale zbog različitih lokalnih ‘kabadahija’, a možda i zato što je Travnik bio glavni grad.

Petrović je i autor knjige Milena, koja govori o prvoj bosanskohercegovačkoj novinarki Mileni Preindlsberger Mrazović. Istaknuo je da je Mrazović bila progresivna i feministička figura koja je pisala o položaju žena, osobito muslimanki, u vrijeme kada su se prava žena teško ostvarivala. „Djelovala je u patrijarhalnoj sredini, ali uspjela je istaknuti položaj žena ne kritizirajući običaje, nego pokazujući kako bi se društvo moglo modernizirati.“

U knjigama o Bosni i Mostaru opisano je Livno, Kupres, Uskoplje, Travnik, Žepče, Posavina, Kraljeva Sutjeska, Vareš, Vitez, Ljubuški… što je i prikazano u emisiji Kompas.

Najnovije

Robert Drinovac predstavio pjesmu „Kuća stara“ iza koje stoji emotivna priča o domu, obitelji i uspomenama

U jutarnjem programu Običnog radija gostovao je mladi glazbenik...

Svjetski dan knjige i autorskih prava na Sveučilištu u Mostaru

Povodom obilježavanja Svjetskog dana knjige i autorskih prava, Sveučilište...

Promocija knjige “Jaram riječi” autorice Miljenke Koštro

Narodna knjižnica Hercegovačko-neretvanske županije u okviru Dana Matice hrvatske...

Sveučilište u Mostaru domaćin međunarodnog DeSci događaja o novim modelima znanosti

DeSci International Event, međunarodni događaj posvećen razvoju decentralizirane znanosti...

Književna večer i izložba u sjećanje na Milu Vlašić-Gvozdić

Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača i Narodna knjižnica HNŽ/K...

HT Eronet uspješno zaključio nastup na Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2026.

Završetkom Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2026., HT Eronet zaokružio...

Humanitarna utakmica finala: HKK Mostar dočekuje Ljubuški u borbi za naslov

Košarkaši HKK Mostar u srijedu nastavljaju borbu za naslov...