Možda nikad nije bilo više razgovora o ljubavi, ali istovremeno – nikad više zbunjenih parova. Zašto je to tako? Otkud toliko bračne krize? Što se događa između početnog oduševljenja i trenutka kad se partneri više ne čuju, ne razumiju ili čak prestaju vidjeti ono dobro jedno u drugome?
O tim pitanjima u podcastu Rastući s djecom govori dr. Asja Palinić Cvitanović, supruga, majka i baka, liječnica školske medicine i psihoterapeutkinja koja iza sebe ima više od 40 godina braka i dugogodišnju praksu u radu s parovima. Upravo zato njene rečenice imaju posebnu težinu: spoj osobnog i stručnog, života i teorije, realnosti i iskustva.
„Očekivanja su najčešći razlog ljudske nesretnosti“
Prema dr. Palinić Cvitanović, mnogi ulaze u brak s unaprijed posloženim „postavkama“ o tome kako bi partner trebao izgledati, ponašati se, reagirati, doprinositi. Te postavke zvuče logično, čak šarmantno – ali vrlo brzo postaju izvor nezadovoljstva.
„Ono što je nama ispravno, drugome može biti potpuno neprihvatljivo. I tu počinje sukob“, kaže. Parovi često tvrde da žele „pravedan odnos“, ali iza te pravednosti ponekad se krije ideja da je upravo naš način jedini ispravan.
Kompromisu i žrtvi nije mjesto u braku
Jedna od najprovokativnijih tvrdnji naše gošće jest da kompromis – pojam koji se često predstavlja kao ključ uspješnog braka – zapravo može biti poguban.
„Kad govorimo o kompromisu, odmah se javlja ideja da ja nešto svoje puštam zbog tebe“, objašnjava. Također navoi i da u braku nema žrtve. Objašnjava to pojmom ljubavi, dok žrtva i kompromis imaju konotaciju da se nečeg odričemo i da nam je nešto teško. No ako mi nešto činimo iz ljubavi, nama to nije teško i naš uzvrat je u spoznaji da činimo da bismo ostvarili svoje postavke kroz čine ljubavi.
Zašto je očekivati promjenu nakon vjenčanja – najopasnija zabluda
Ulazak u brak ne mijenja ljude! Ako partner prije braka ima ozbiljne obrasce ponašanja poput agresije, ovisnosti, nepoštivanja ili emocionalnog zlostavljanja, brak ih neće izbrisati. Naprotiv – pojačat će ih.
„Ako ga uzmeš takvog, nemaš kasnije pravo govoriti da to nisi očekivala“, kaže iskreno.
I dodaje: „Ljudi često misle da će se druga osoba promijeniti jer su stali pred oltar. To je nerealno i vrlo naivno.“
Kad planina postane kamenčić – i obrnuto
Jedna od najljepših metafora koje dr. Palinić Cvitanović koristi odnosi se na početnu zaljubljenost. U početku ono što volimo vidimo kao planinu, a ono što nam smeta kao sitni kamen. Vremenom, ta se ravnoteža zna potpuno preokrenuti.
„Partneri nakon nekoliko godina ni ne znaju više zašto su se jedno za drugo odlučili. Pozitivno nestane iz fokusa, negativno naraste.“
To je trenutak kad odnos lako sklizne prema nezadovoljstvu – ali i trenutak kad se još uvijek može vratiti na početak ako postoji spremnost da se „upali svjetlo“.
Svađa, impulzivnost i važnost pauze
Jedna od najvažnijih lekcija koju naglašava jest da ljutnja nije vrijeme za razgovor.
„Nitko nema pravo vikati, vrijeđati ili istresati se na drugoga. Mnogi kažu da su impulzivni – ali impulzivnost je poremećaj kontrole impulsa, a ne osobina koju trebamo ‘prihvatiti’.“
Stoga u trenutku intenzivnih emocija predlaže rješenje – pauza. Fizički se odmaknuti. Razgovor može čekati, odnos ne mora biti ranjen.
Zašto je davanje dobra – najzdravija dinamika braka
Zdravi brak ne počiva na tome da partner zadovolji naše potrebe, nego da mi stvaramo uvjete u kojima je drugome lako biti dobro. To nije žrtva, nego odluka.
„Ako ja od sebe dajem dobro, onda u tom dobrom mogu rasti i drugi. Ako dajem mrak, onda i drugima treba više snage da ostanu svijetli.“
To je, kaže, možda i najjednostavnija tajna dugog i stabilnog braka.