Foto: Zeljko Hladika / PIXSELL
Savjet Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske okupio se na svojoj trećoj sjednici. U fokusu su ključne teme za snažnije povezivanje Hrvata izvan Hrvatske s domovinom.
Proračun za projekte i programe usmjerene na Hrvate izvan Hrvatske za 2025. povećan je za 43%, istaknuto je u uvodnom dijelu sjednice, a premijer je u govoru istaknuo da Vlada želi podržati velike projekte.
– Ni sami nismo svjesni koliko projekata realiziramo kroz različite izvore i resore i tu smo itekako komplementarni jedni drugima i to ćemo činiti i dalje. Što Hrvatska bude ekonomski snažnija i naš gospodarski rast i proračun bude omogućavao više sredstava da izdvajamo za Hrvate izvan Hrvatske, to ćemo konzistentno i kontinuirano činiti. Možemo očekivati da će nam rast BDP-a ove godine sigurno biti najmanje 3,6%. To je projekcija koju vlada govori već neko vrijeme. Taj podatak sam po sebi ne govori mnogo, ali kada ga stavimo u kontekst Eurostatovih izvješća o širem stanju u EU, onda najedanput vidimo da će prosjek rasta na razini Europske unije ove godine biti 1%. Da će prosjek rasta na razini europodručja biti 0,9%. Ako ćemo mi biti gotovo izgledno više, čak i od 3,6%, ali pustimo još malo vremena, to znači da će rast hrvatskog gospodarstva biti između tri i četiri puta brži nego prosjek Europske unije, rekao je premijer Andrej Plenković.
– Vidi se da ste nešto napravili, ako ostane nešto veliko iza vas. Ako ostane Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, mi ćemo desetljećima govoriti identitetsko, kulturno pitanje hrvatskog naroda u BiH realiziralo se uz potporu hrvatske vlade. Ako pomognemo Sveučilištu u Mostaru, da ulažemo u obrazovanje. Ako kontinuirano s 10 milijuna eura pomažemo da se financijski zaokruže potrebe KBC-a Mostar, pomažemo zdravlju. Ali sugerirajte nam velike projekte. I tu moram čestitati Tomislavu i Hrvatima u Srbiji, Vojvodini, s idejom izgradnje matice Hrvatskog doma, To je tip projekta koji pravi razliku. Postavite kuću, instituciju s angažiranim ljudima, gdje narod ima za što dolaziti, sa srcem dolaziti, okupljati se i držati se skupa. Takve projekte mi kao vlada hoćemo podržati. Svugdje, gdje god smo manjina, naročito, rekao je Plenković.|
– Na panelima ćemo raspraviti o problemima s kojima žive pripadnici hrvatske nacionalne manjine, odnosno dijaspore. Tražit ćemo rješenja i dalje, rekao je Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.
Hrvatska manjina prisutna je u 12 država.
– Neke od tih zajedničkih potreba tiču se očuvanja identiteta, kulture i jezika. S tim u vezi su i potrebe – što se tiče obrazovanja potrebe za nastavnicima hrvatskog jezika i udžbenicima, što se tiče kulture očuvanje, zaštita i promocija kulturne baštine i po pitanju informiranja vidljivost nas kao manjinee u 12 država. Što se tiče speficifičnih potreba, nema svaka zajednica status hrvatske manjine, kao npr. Hrvati u Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu ili Bugarskoj, u nekim državama nedostaje hrvatskih svećenika, a u nekim državama još uvijek se odvija politički pritisak i nasilna asimilacija, prioritetno u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, rekla je Jasna Vojnić, zastupnica u Hrvatskom saboru, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji.
Savjet artikulira sve potrebe hrvatske manjine i usmjerava ih prema mjerodavnim tijelima.
– Daje se velika potpora našem Sveučilištu po hrvatskom planu i programu, bolnici u Mostaru, Hrvatskom narodnom kazalištu, imamo dosta projekata od strateškog značaja. Potpora premijera Plenkovića uvelike nam znači na europskom putu. Potpora je i kroz cestovnu infrastrukturu, zračni promet, da se osnažuje turizam, rekla je Miljana Glamuzina, potpredsjednica Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, predstavnica Hrvata iz Bosne i Hercegovine.
Zvonimir Aničić, potpredsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, predstavnik hrvatskih iseljenika/dijaspore iz prekooceanskih država, smatra da je položaj Hrvatska pozitivan u prekooceanskim državama te da su se dobro integrirali u sivm političkim, akademskim i društvenim krugovima.
– Postali su prepoznatljivi ne samo po crveno bijelim kockicama, nego i po sposobnosti i spremnosti na težak rad, rekao je Aničić.