Bosna i Hercegovina već godinama deklarativno teži članstvu u Europskoj uniji, no istodobno se iznova otvara pitanje – koliko su europske vrijednosti zaista zaživjele u praksi, posebno kada je riječ o pravosuđu i vladavini prava. Upravo tim pitanjima bavimo se u okviru projekta „Hrvatski narod diše europskim vrijednostima“, kroz koji nastojimo osvijetliti ključne izazove i perspektive društva u kontekstu europskih integracija.
Gost osme emisije bio je doajen mostarskog odvjetničkog kruga Nenad Nino Gvozdić, dugogodišnji sudionik pravosudnog života u Bosni i Hercegovini, koji je otvoreno govorio o stanju pravosuđa, ulozi međunarodne zajednice i realnim dosezima reformi.
Vladavina prava kao temelj svake države
Govoreći o jednom od ključnih pojmova europskih vrijednosti – vladavini prava – Gvozdić ističe kako se taj termin često koristi, ali ne uvijek i pravilno razumije.
„Pravna država znači da se vlast mora kretati unutar jasno definiranih pravila i procedura, te da svaki građanin ima mehanizme zaštite svojih prava, bez obzira na društveni položaj“, pojašnjava Gvozdić.
Iako smatra da Bosna i Hercegovina ima određeni stupanj pravne stabilnosti, naglašava kako ideal pravne države još uvijek nije u potpunosti ostvaren.
Pravosuđe u BiH: između funkcionalnosti i nedovršenih reformi
Ocjenjujući stanje pravosuđa u Bosni i Hercegovini, Gvozdić ističe kako sustav funkcionira, ali ne na razini koju zahtijevaju europski standardi.
„Stanje u pravosuđu nije dobro, ali ne možemo reći ni da je potpuno loše. Sustav postoji i radi, ali reforme koje su započete prije više od dva desetljeća nisu dale rezultate kakvi su se očekivali“, navodi.
Posebno naglašava kako su reforme često ostale na razini institucionalnih promjena, bez stvarnog utjecaja na kvalitetu rada i povjerenje građana.
Politički pritisci i „nevidljiva ruka“
Jedno od ključnih pitanja u kontekstu pravosuđa odnosi se na njegovu neovisnost. Gvozdić upozorava kako su politički i drugi pritisci i dalje prisutni.
„Postoji dojam da pravosuđem upravlja neka ‘nevidljiva ruka’. Taj utjecaj nije uvijek jasno definiran, ali je itekako prisutan“, ističe.
Dodaje kako ulogu u tome imaju i međunarodni čimbenici, koji su kroz godine imali snažan utjecaj na oblikovanje pravosudnog sustava u BiH.
Reforma pod utjecajem međunarodne zajednice
Reforma pravosuđa u Bosni i Hercegovini velikim je dijelom provedena pod okriljem međunarodne zajednice, što Gvozdić vidi kao dvosjekli mač.
„Ta je uloga bila i korisna i štetna. Pomogli su u izgradnji sustava, ali su u nekim segmentima donijeli rješenja koja nisu u potpunosti odgovarala našem kontekstu“, kaže.
Smatra kako bi u budućnosti veći naglasak trebao biti na domaćim stručnjacima i unutarnjim reformama, uz partnerski odnos s međunarodnim institucijama.
Ključni problemi: korupcija i nepovjerenje
Gvozdić ističe kako najveći izazovi pravosuđa danas nisu u svakodnevnim predmetima, nego u složenijim slučajevima, osobito onima vezanima uz financijski kriminal i korupciju.
„Sudovi i tužiteljstva relativno dobro funkcioniraju u predmetima poput krađa ili obiteljskih sporova, ali u borbi protiv korupcije i složenih financijskih kaznenih djela još uvijek zaostajemo“, upozorava.
Takva situacija dodatno narušava povjerenje građana u pravosudni sustav.
Zakoni postoje, problem je u primjeni
Kada je riječ o usklađenosti zakonodavstva s europskim standardima, Gvozdić smatra da BiH formalno ne zaostaje.
„Europska konvencija o ljudskim pravima dio je našeg pravnog sustava i većina zakona je usklađena. Problem nije u zakonima, nego u njihovoj primjeni“, naglašava.
Posebno kritizira određena zakonska rješenja, poput ukidanja institucije istražnog suca, što smatra pogrešnim potezom reforme.
Potreba za većom odgovornošću i moralnim autoritetom
Kao jedno od rješenja, Gvozdić ističe potrebu za većom odgovornošću nositelja pravosudnih funkcija.
„Pravosuđu nedostaje moralni autoritet. Suci i tužitelji moraju imati veću profesionalnu i osobnu odgovornost kako bi vratili povjerenje građana“, poručuje.
Dodaje kako nerazjašnjene afere i nedostatak transparentnosti dodatno narušavaju ugled institucija.
Stabilno pravosuđe kao preduvjet stabilne države
Na kraju razgovora Gvozdić naglašava kako bez stabilnog i neovisnog pravosuđa nema ni stabilne države.
„Stabilno pravosuđe je temelj opstanka svake države. Možemo i moramo bolje, ali ne smijemo zanemariti ni ono što je već postignuto“, zaključuje.
Ističe i kako su određeni pomaci ipak vidljivi, osobito u infrastrukturi i tehničkim kapacitetima sudova, što je rezultat i međunarodne pomoći.
Europske vrijednosti kao proces, a ne cilj
Razgovor s Ninom Gvozdićem još jednom potvrđuje kako europske vrijednosti nisu samo politički cilj, nego dugotrajan proces koji zahtijeva stvarne promjene unutar društva.
Vladavina prava, neovisno pravosuđe i povjerenje građana ne mogu se nametnuti izvana – oni se grade kroz odgovornost, transparentnost i spremnost na reforme iznutra.
Upravo zato, projekt „Hrvatski narod diše europskim vrijednostiima“ nastavlja otvarati ovakve teme – jer bez otvorenog dijaloga nema ni stvarnog napretka.
Emisija „Hrvatski narod diše europske vrijednosti“ realizirana je uz financijsku potporu Vlade Republike Hrvatske.