Prva transplantacija bubrega izvedena u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar označila je povijesni trenutak za ovu zdravstvenu ustanovu, ali i za cjelokupni zdravstveni sustav Hercegovine i Bosne i Hercegovine. Riječ je o zahvatu koji ne predstavlja samo veliki medicinski uspjeh, nego i početak novog poglavlja za pacijente koji čekaju priliku za kvalitetniji, sigurniji i zdraviji život.
O važnosti ovoga iskoraka u programu Običnog radija govorio je prim. dr. Boris Matić, anesteziolog i transplantacijski koordinator u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar. Istaknuo je kako prva uspješno izvedena transplantacija bubrega potvrđuje da je mostarska bolnica izgradila stručne, organizacijske i tehničke kapacitete za izvođenje najsloženijih medicinskih postupaka.
Uspjeh koji se pripremao godinama
Govoreći o značenju prve transplantacije bubrega u Mostaru, dr. Matić naglasio je kako se ne radi o uspjehu jednoga tima ni jednoga dana, nego o rezultatu višegodišnjeg rada velikog broja zdravstvenih djelatnika.
„Ovo je povijesni trenutak za Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, ali i za cjelokupni zdravstveni sustav Hercegovine. Ova prva uspješna transplantacija potvrđuje da smo izgradili stručne, organizacijske i tehničke kapacitete za provođenje najsloženijih medicinskih zahvata“, istaknuo je dr. Matić.
Pripreme za razvoj transplantacijske medicine u SKB-u Mostar, kako je pojasnio, traju već godinama. Osobno je u taj proces uključen više od desetljeća, a put do prvoga zahvata zahtijevao je uspostavu cijeloga sustava, od edukacije osoblja i izrade standardnih operativnih procedura do definiranja protokola i ispunjavanja zakonskih uvjeta.
Transplantacija nije samo operacija, nego sustav
Kako bi bolnica mogla izvesti transplantaciju, mora ispuniti stroge stručne, organizacijske i zakonske kriterije. Transplantacijska medicina zakonski je regulirana i zahtijeva uključivanje velikog broja stručnjaka i službi.
U cijeli proces uključeni su kirurzi, nefrolozi, anesteziolozi, intenzivistički timovi, laboratoriji, transfuzijska služba, mikrobiologija, kao i druge bolničke klinike i odjeli. Prema riječima dr. Matića, transplantacija je sustav koji mora funkcionirati savršeno kao cjelina.
„Najzahtjevniji dio nije sama operacija, nego stvaranje kompletnoga sustava koji uključuje edukaciju kadra, izradu protokola, organizaciju multidisciplinarnog tima i ispunjavanje svih zakonskih obveza. Takvi programi ne nastaju preko noći“, naglasio je.
SKB Mostar već je registriran i kao centar za transplantaciju srca, no takav zahvat moguć je samo uz darivatelja nakon moždane smrti. U slučaju transplantacije bubrega, trenutačno je riječ o transplantaciji s živoga darivatelja.
Sigurnost darivatelja i primatelja na prvom mjestu
U prvom slučaju transplantacije bubrega u SKB-u Mostar darivatelj je bio otac, a primatelj sin. Dr. Matić istaknuo je kako su u ovakvim postupcima jednako važni i darivatelj i primatelj, ali da je sigurnost zdrave osobe koja dobrovoljno daruje organ apsolutni prioritet.
Darivatelj mora proći detaljnu medicinsku obradu, procjenu rizika, psihološku i socijalnu procjenu, kako bi se osiguralo da je zahvat za njega što sigurniji. Istodobno se provodi i procjena primatelja, s ciljem postizanja najboljeg mogućeg ishoda transplantacije.
Neprocjenjiva pomoć iskusnih centara iz Hrvatske
U izvedbi prve transplantacije stručnu podršku pružili su i liječnici iz Hrvatske, osobito iz centara koji imaju dugogodišnje iskustvo u transplantacijskoj medicini.
Dr. Matić naglasio je kako je takva suradnja za mlade transplantacijske centre neprocjenjiva. Posebno je istaknuo iskustvo hrvatskih bolnica, među kojima su Merkur i KB Dubrava, koje imaju razvijene programe transplantacije bubrega, jetre, gušterače i srca.
„Kada imate nekoga iza sebe s takvim iskustvom, program možete uvoditi sigurnije. Cilj svake mlade transplantacijske ustanove je učiti od centara izvrsnosti, ali i postupno razvijati vlastite kapacitete“, rekao je.
Uloga anesteziologa u transplantaciji
Kao anesteziolog, dr. Matić pojasnio je i posebnu ulogu anesteziološkog tima u transplantaciji bubrega. Anesteziolog prati pacijenta tijekom cijelog operativnog zahvata i odgovoran je za održavanje stabilnih vitalnih funkcija.
Kod transplantacije bubrega posebno je važno održavati optimalnu cirkulaciju i volumen krvi te drugih tekućina, kako bi presađeni bubreg nakon ponovne uspostave krvotoka imao najbolje uvjete za početak rada.
Anesteziolozi sudjeluju i u poslijeoperacijskoj skrbi, osobito ako pacijent zahtijeva intenzivniji nadzor, mehaničku ventilaciju, respiracijsku potporu ili detaljno praćenje vitalnih parametara.
Kada se transplantacija smatra uspješnom?
Prvi znak uspješne transplantacije jest trenutak kada presađeni bubreg počne stvarati mokraću već tijekom operacije ili neposredno nakon nje. To je, pojasnio je dr. Matić, dobar znak da je organ preuzeo svoju funkciju.
Nakon toga prate se vrijednosti bubrežnih parametara, poput uree i kreatinina, odnosno tvari koje bubrezi prije transplantacije nisu mogli uklanjati iz organizma. Ipak, dugoročni uspjeh transplantacije procjenjuje se mjesecima i godinama nakon zahvata, kroz redovite kontrole, praćenje funkcije organa i terapiju koja sprječava odbacivanje presađenog bubrega.
Bez darivanja organa nema transplantacijske medicine
Jedna od najvažnijih poruka razgovora bila je da transplantacijska medicina ne može napredovati bez razvijenog sustava darivanja organa. Dr. Matić smatra kako je svijest građana danas veća nego prije deset ili dvadeset godina, ali i da još uvijek postoji mnogo prostora za edukaciju.
„Ljudi sve više razumiju da darivanje organa može spasiti više života, ali i dalje je potrebna stalna edukacija i otvoren razgovor o ovoj temi“, istaknuo je.
Posebno je naglasio važnost razgovora s mladima, osobito srednjoškolcima, jer upravo oni ulaze u dob u kojoj samostalno donose odluke o vlastitom tijelu i mogu razumjeti važnost solidarnosti u medicini.
Strahovi i predrasude najčešće dolaze iz neinformiranosti
Govoreći o strahovima vezanima uz darivanje organa, dr. Matić je pojasnio kako su oni najčešće posljedica nedostatka informacija i manjka povjerenja u zdravstveni sustav. Upravo zato je, smatra, važno strpljivo objašnjavati što znači moždana smrt i kako se ona utvrđuje.
Moždana smrt ne utvrđuje se proizvoljno, nego prema strogo propisanim medicinskim i zakonskim kriterijima. U postupak su uključeni posebno educirani liječnici, provode se klinički i dodatni dijagnostički testovi, a tek nakon toga komisija može potvrditi smrt.
„To nije nešto što se određuje olako. Riječ je o jednom od najtežih medicinskih postupaka, jer liječnici moraju potvrditi da je život završio, iako se uz pomoć aparata još uvijek mogu održavati neke tjelesne funkcije“, pojasnio je dr. Matić.
Darivanje organa kao čin solidarnosti
Dr. Matić istaknuo je i kako darivanje organa ima duboku ljudsku i etičku vrijednost. Podsjetio je da ga podržavaju brojne vjerske zajednice, a Katolička Crkva darivanje organa promatra kao plemenit čin solidarnosti i ljubavi prema bližnjemu.
„Darivanje organa nije samo medicinski postupak, nego jedan od najviših oblika ljudske solidarnosti“, poručio je.
Cilj je da pacijenti više ne moraju odlaziti u druge centre
Govoreći o budućnosti transplantacijske medicine u Mostaru, dr. Matić istaknuo je kako je cilj da transplantacije postanu redovite i dostupne građanima kojima su potrebne. SKB Mostar nastavlja raditi na razvoju transplantacijskih programa, uključujući i programe transplantacije srca, jetre i drugih organa, no za to su potrebni vrijeme, edukacija, ulaganja u infrastrukturu i snažniji sustav darivanja organa.
„Moja je želja da transplantacijska medicina postane redovita i dostupna našim građanima, kako bi što manje pacijenata moralo odlaziti u druge centre. Volio bih da se ojača kultura darivanja organa, jer bez darivatelja nema transplantacijske medicine“, zaključio je prim. dr. Boris Matić.
Prva transplantacija bubrega u SKB-u Mostar zato nije samo medicinski uspjeh, nego i snažna poruka da Hercegovina ima znanje, stručnost i potencijal za razvoj najsloženijih medicinskih programa. Ona je ujedno i poziv društvu da više razgovara o darivanju organa, povjerenju u medicinu i solidarnosti koja doslovno može spasiti život.
Cijeli intervju poslušajte na linku ispod.