Prema prvim rezultatima o prirodnom kretanju stanovništva i bračnim zajednicama za listopad 2024. godine, Županija zapadnohercegovačka jedina bilježi pozitivan prirodni prirast među županijama u Federaciji Bosne i Hercegovine.
U Zapadnohercegovačkoj županiji zabilježeno je 95 živorođene djece i 70 umrlih osoba, što rezultira pozitivnim prirodnim prirastom od 25. Vitalni indeks za ovu županiju iznosi 136, što je znatno iznad prosjeka Federacije BiH, prenosi RTV Herceg Bosne.
Na razini Federacije BiH zabilježeno je ukupno 1.500 živorođene djece i 1.947 umrlih osoba, s prirodnim padom od -447. Najveći negativni prirodni prirast zabilježen je u Tuzlanskoj županiji (-80) i Hercegovačko-neretvanskoj županiji (-80), dok je Bosansko-podrinjska županija imala neutralan prirodni prirast.
Podaci također pokazuju 786 zaključenih brakova i 98 razvedenih brakova u Federaciji BiH tijekom listopada. Hercegovačko-neretvanska županija prednjači po broju sklopljenih brakova (211), dok je najmanje brakova sklopljeno u Županiji Posavskoj (8). Ovi rezultati ukazuju na nastavak negativnog trenda prirodnog prirasta u većini županija, osim u Županiji Zapadnohercegovačkoj, koja se i dalje izdvaja kao rijetka iznimka.
Demografske mjere u Županiji zapadnohercegovačkoj
Županija Zapadnohercegovačka kontinuirano ulaže u demografske mjere kako bi potaknula rast broja djece i podržala obitelji. Ključna inicijativa je Zakon o zaštiti obitelji s djecom ŽZH, kojim je uvedena mjesečna naknada od 500 KM za treće i svako iduće dijete do sedme godine života.
Od donošenja ovog zakona bilježi se rast broja obitelji s troje i više djece, što potvrđuju i podatci Ministarstva financija ŽZH. Osim mjesečne naknade, županija pruža i jednokratnu pomoć za opremanje novorođene djece te posebne potpore majkama koje nisu u radnom odnosu.
Ove mjere pokazale su se učinkovitima, o čemu svjedoči povećanje iznosa isplaćenih sredstava, kao i broj djece koji ostvaruju pravo na naknade.