Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u srijedu u Dubrovniku da bi pozivnica Ukrajini za članstvo u NATO-u predstavljala korak prema miru jer bi Rusija time pretrpjela geopolitički poraz.
“Ima li Ukrajina svoje mjesto u NATO-u? Ako ima, (ruski predsjednik Vladimir) Putin će izgubiti geopolitičku bitku. Rusija će morati prihvatiti da Europa ima granice, da postoje nezavisne države koje imaju pravo izabrati svoju budućnost”, rekao je Zelenskij na početku samita Ukrajina – Jugoistočna Europa koji je organizirao zajedno s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem.
Na sastanku na vrhu u Dubrovniku okupili su se visoki dužnosnici zemalja regije kako bi dali podršku Ukrajini u njezinoj borbi protiv ruske agresije koja traje već više od dvije i pol godine.
Zelenskij je u uvodnom obraćanju okupljenim čelnicima ocijenio da najbrži put prema miru vodi preko ukrajinskog članstva u Sjevernoatlantskom savezu.
“Vaše države i narodi su baš kao i mi zainteresirani za taj ishod … i zato poziv Ukrajini da uđe u NATO, i buduće članstvo Ukrajine u NATO-u, predstavljaju stvaran korak prema miru. Bez geopolitičke sigurnosti pravedan mir je nemoguće postići”, rekao je.
Naglasio je da do kraja godine postoje stvarni izgledi za približavanje miru.
“U listopadu, studenome i prosincu imamo stvarnu šansu da pokrenemo stvari prema miru i trajnoj stabilnosti. Situacija na bojištu nam daje tu priliku. Moramo donijeti hrabre odluke. Računamo na vodstvo predsjednika Joea Bidena, računamo na snažne i mudre korake Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, kako bismo donijeli sigurnost i mir u Europu. I računamo na svakoga od vas. Zajedno možemo postići sve što je potrebno”, rekao je Zelenskij.
Hrvatska stoji uz Ukrajinu
Plenković je u svom uvodnom obraćanju naglasio da samit Ukrajina – Jugoistočna Europa predstavlja vrlo koristan i iskren format za političku podršku Ukrajini.
“Vrlo smo zadovoljni što samit se događa u Dubrovniku, gradu koji je kolijevka hrvatske diplomacije i svjetionik slobode. To je grad koji je u nedavnoj povijesti doživio rat, doživio razaranja, ali danas uživa mir, blagostanje i napredak. To je upravo budućnost koju želimo Ukrajini.”
Plenković je podsjetio da je Ukrajina bila jedna od prvih zemalja koja je priznala Hrvatsku 1991. godine i pružila joj podršku.
“A danas Hrvatska stoji uz Ukrajinu”, rekao je.
Također je ocijenio da potpora ukrajinskoj borbi protiv ruske agresije nije samo stvar solidarnosti s narodom koji se bori za svoj opstanak.
“To također predstavlja ključni geopolitički i sigurnosni interes za sve nas. Rusija nije samo napala Ukrajinu već je također potkopala temelje europske sigurnosti, kršeći glavna načela međunarodnog prava i međunarodnog poretka. Ruska agresija je napad na suvereno pravo svake države da izabere svoj vlastiti politički put i svoje partnere, a to je temelj europske stabilnosti nakon hladnog rata.”
Kako je najavljeno, sudionici će na kraju samita prihvatiti zajedničku Dubrovačku deklaraciju koja bi trebala uključiti osudu ruske agresije na Ukrajinu, podršku ukrajinskom teritorijalnom integritetu, podršku mirovnom planu predsjednika Zelenskija, zahtjev za procesuiranjem ratnih zločina u Ukrajini, podršku euroatlantskim integracijama Kijeva, te podršku energetskoj sigurnosti i obnovi Ukrajine nakon završetka rata.
Uoči samita Plenković i Zelenskij održali su bilateralni sastanak, te potpisali Sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori između Hrvatske i Ukrajine, kojim će se formalizirati već postojeća suradnja između dvije zemlje.
Samit u Dubrovniku treći je sastanak na vrhu u ovom formatu, nakon što je prvi održan u kolovozu 2022. u Ateni, a drugi u veljači 2024. u Tirani. Glavni je cilj sastanka iskazati podršku zemalja jugoistočne Europe Ukrajini koja se već dvije i pol godine suočava s ruskom agresijom.
Među sudionicima samita su predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kosovska predsjednica Vjosa Osmani, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, grčki premijer Kiriakos Micotakis, bugarski premijer Dimitar Glavčev, albanski premijer Edi Rama, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, te ministri vanjskih poslova Moldavije, Turske i Rumunjske, Mihai Popsoi, Hakan Fidan i Luminita Odobescu.