Četverodnevnu turneju po zapadnome Balkanu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen započela je u četvrtak posjetom u poplavama i odronima teško stradalom mjestu Donjoj Jablanici, u kojoj je živote nedavno izgubilo 18 ljudi
U pratnji predsjedateljice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjane Krišto prva žena Europske komisije je izrazila solidarnost s ljudima pogođenim katastrofalnim poplavama i klizištima u mjestu u sjevernom dijelu Hercegovine.
Na toj lokaciji, koja je još uvijek pod velikim količinama stijenja, pijeska i mulja koje su uništile više desetaka obiteljskih domova, Von der Leyen je razgovarala sa spasilačkim ekipama koje su sudjelovale u izvlačenju tijela žrtava. S njima su i premijerka Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, te načelnici nekoliko općina.
Početkom mjeseca u općinama Jablanici i Konjica u sjevernom dijelu Hercegovine, te Kiseljaku, Kreševu i Fojnici u središnjoj Bosni u poplavama i odronima stijenja stradalo je 27 osoba, te je pričinjena velika materijalna šteta. Prema prvim procjenama iz ovih općina šteta iznosi najmanje 85 milijuna eura.
Velike štete pričinjene su i na cestovnoj, željezničkoj, telekomunikacijskoj i energetskoj infrastrukturi, što još uvijek nije sanirano, a o čemu će predstavnici iz BiH izvijestiti predsjednicu Europske komisije.
Ursula von der Leyen u Donjoj JablaniciIzvor: Pixsell / Autor: Denis Kapetanovic/PIXSELL
Sutra je predviđen susret predsjednice Von der Leyen s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a nakon toga i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, s kojima će razgovarati o europskome napretku zemlje te Planu rasta.
Nakon posjete BiH Von der Leyen ide u Beograd, gdje će se sastati sa srbijanskim premijerom Milošem Vučevićem i predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
Neposredno prije zapadnobalkanske turneje Europska komisija je odobrila reformske agende za Albaniju, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, čime je ovim zemljama postalo dostupno šest milijardi eura potpore EU iz Plana rasta za provedbu važnih reformi. Bosni i Hercegovini dio toga novca je još uvijek uskraćen jer unutar zemlje ne postoji suglasje o manjem dijelu Reformske agende na koju se vlasti trebaju obvezati prema Europskoj uniji.