Zadnjih nekoliko godina smo svjedoci velikog zagađenja gradova, pa čak i Mostara koji nije prije bio u tolikoj mjeri zagađen. Iz tog razloga, Agromediteranski fakultet Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru je pustio u upotrebu uređaj za praćenje kvalitete zraka. Ti podaci će od danas biti dostupni građanima. Radi se o jednom od najmodernijih uređaja za praćenje parametara koji određuju kvalitetu zraka. EkoNET je rješenje zasnovano na oblaku u paketu s prenosnim uređajem opremljenim nizom senzora koji omogućava Agromediteranskom fakultetu da ima detaljan uvid u kvalitetu zraka u realnom vremenu.
Na ovaj način se omogućava praćenje koncentracije različitih parametara u zraku poput PM1, PM2.5 i PM10, CO, NO2, O3, SO2, temperature, vlažnosti i tlaka. Praćenje kvalitete zraka pruža korisnicima važne informacije o okolini u kojoj se nalaze. Također može da doprinese podizanju svijesti o značaju očuvanja čistog zraka i utjecaja na donošenje odluka kojima se poboljšava ukupna ekološka situacija.
Značaj praćenja za Javno Zdravlje
Podaci pružaju mogućnost i da se na osnovu izračunatih parametara napravi procjena potencijalnih rizika po zdravlje stanovnika udisanjem zagađenog zraka.
Dekanica Agromediteranskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru, prof.dr. Alisa Hadžiabulić objašnjava šta su PM čestice i zašto je važno pratiti količinu prisutnih čestica u zraku? “PM (Particulate Matter) su sitne čestice koje zagađuju vanjski i unutrašnji zrak. Određena količina čestica prašine u atmosferi je prirodna, ali problem nastaje kada se njihova količina naglo povećava. Prirodne čestice rezultat su požara, vulkanske aktivnosti ili erozije. Primarni izvor čestica prašine je ljudska aktivnost (spaljivanje otpada, industrijska postrojenja, prerada metala, rudarstvo ili izgaranje fosilnih goriva).
PM čestice
Kategorije PM čestica se kreću od 1.0, 2.5 do 10. Izgaranje nafte, benzina, dizela ili drveta proizvodi veliki udio PM2.5 čestica u zraku. PM10 uključuje prašinu iz zgrada, odlagališta i poljoprivrede, nastaje spaljivanjem otpada, industrijskim aktivnostima te sadrži pelud ili bakterije. Ove čestice se emitiraju u zrak izravno iz izvora (primarne čestice) ili nastaju u atmosferi kemijskim reakcijama plinova (sekundarnih čestica), kao što su sumporov dioksid, dušikovi oksidi i neki organski spojevi. Ove čestice u zraku imaju štetno djelovanje na zdravlje ljudi i okoliš. I PM2.5 i PM10 čestice se mogu udahnuti, od kojih se neke talože u dišnom sustavu.
PM2.5 ulazi dublje u pluća (plućne alveole), gdje se taloži i ulaze u krvotok. Mogu uzrokovati akutni i kronični bronhitis ili astmu. PM10 čestice se zadržavaju u u gornjim dišnim putevima, ali mogu prodrijeti i u donje dišne putove. Mogu izazvati iritaciju gornjih dišnih puteva ili kašalj. Čestice taložene na površini pluća mogu uzrokovati oštećenje tkiva ili upalu pluća. Najosjetljivija grupa su starije osobe s kroničnim bolestima srca ili pluća, astmatičari i djeca. Oni su skloniji bolesti jer udišu više zraka od odraslih, brže dišu i puno više vremena provode na otvorenom. Na kraju dekanica Hadžiabulić napominje da “Svaki grad ima svoju specifičnu kombinaciju izvora zagađenja i suglasno tome i specifičnu kombinaciju polutanata, a Agromediteranski fakultet Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru uz ovakav uređaj može detektirati ove polutante i podatke ovim putem stavlja na raspolaganje široj zajednici”.
Implementaciji ovog značajnog projekta za širu zajednicu doprinijeli su mladi ljudi kojima je meteorologija jedno šire interesiranje, Dino Memić magistar prometa i komunikacija koji se uspješno bavi meteorologijom i ima vlastite meteo stanice i Azer Zekić strojni inženjer. Oni su svoje resurse stavili u funkciju i završili konačne faze instalacije i obuke na ovom uređaju.
Ovom prilikom još jednom im zahvaljujemo za realizaciju ove značajne aktivnosti za Agromediteranski fakultet i za sve građane Mostara. Spomenuti podaci će biti dostupni na web stranici Agromediteranskog fakulteta https://af.unmo.ba/.