Skupina ustavno-pravnih stručnjaka u Mostaru priprema različite scenarije ukoliko Glavno vijeće Europskoga suda za ljudska prava iz Strasbourga potvrdi prvostupanjsku presudu u slučaju Kovačević, doznaje Hrvatski Medijski Servis iz dobro obavještenog izvora.
Jedan od autora dokumenta ističe kako je u tom slučaju najizgledniji scenarij status quo ante – što znači status kao prije. „Potvrđivanje presude se ne odnosi samo na Izborni zakon nego duboko zadire to jeste derogira Aneks četiri Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Na taj način bošnjačka politika izlazi iz entiteta Federacija BiH i stvara neki novi isključivo bošnjački entitet“, pojašnjava naš sugovornik.
A taj status kao prije je stanje kakvo se zateklo prije potpisivanja Daytonsko-pariškog i Washingtonskog sporazuma, to jeste dvije republike – Republike Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu i Hrvatske Republike Herceg-Bosne sa sjedištem u Mostaru. „Nova Hrvatska Republika u BiH bi imali svoj sabor, vladu i sudbenu vlast. Priznavala bi međunarodno priznate granice Bosne i Hercegovine kao članice UN-a“, ističe suautor studije. Dokument predviđa da bi Ustav nove Hrvatske Republike bio potpuno građanski čime bi se ispunile sve presude počevši od Sjedić-Finci, Zornić, Šlaku, Pilav, Pudarić, a posebice Kovačević koja najviše zadire u Ustav. „Tim rješenjem bila bi provedena i presuda Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić“, stoji u dokumentu.
Na taj način više ne bi bilo nikakvih zapreka ni što se tiče kandidiranja ni što se tiče biranja na bilo kojem području Bosne i Hercegovine sastavljene od tri građanske republike, pojašnjava se u dokumentu. „Kao uzor smo uzeli Ustav Pete Francuske Republike, a preambula toga Ustava se referira na Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina. Na proučavanju francuskog ustava radi poseban tim“, ističe naš sugovornik.
Dokument ne zadire u granice triju republika. „To pitanje smatramo potpuno irelevantnim jer su važne međunarodno priznate granice Bosne Hercegovine. Granice unutar zemlje će biti na razini virtualnih. Dosta nam je granica. Umjesto njih želimo otvorenost prema europskim standardima i Europskoj uniji za sve građane nove Hrvatske Republike, ali i druge dvije građanske republike u BiH“, poručuje jedan od autora dokumenta.
Upitan da prokomentira kako će OHR i zemlje Vijeća za provedbu mira reagirati na takav plan rekao je da je sada vrijeme da reagiraju, a ne kada bude prekasno. „Oni su tu da štite Daytonsko-pariški mirovni sporazum i njegov Aneks četiri, a sada se pred njihovim očima on grubo narušava i potpuno dokida“, istaknuo je.
Podsjetimo Ustav Pete Francuske Republike donesen je 1958. godine i radi se o jednom od najstabilnijih francuskih ustava. Predviđa da bez obzira na nacionalnu, religijsku, rasnu ili bilo koju drugu pripadnost usvajanjem državljanstva postajete građaninom Francuske Republike. Strogo je sekularan. Inicirao ga je francuski predsjednik i general Charles de Gaulle nakon povratka u politiku. Taj Ustav je dokinuo krizu izazvanu nestabilnim vladama i ratom u Alžiru.
U novoj Hrvatskoj Republici bi mogao biti aktualiziran nakon što je savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Slaven Kovačević uputio apelaciju Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu koji je presudio kako su prekršena apelantova ljudska prava u slučaju glasovanja za kandidate za Dom naroda i Predsjedništvo BiH.
No ovaj slučaj poznat je i po Kovačevićevim stalnim promjenama nacionalnosti od hrvatske, srpske, preko ostalih-bosanske. Slučaj je kompromitiran i nakon što se utvrdilo da je jedan od članova Sudskog vijeća Faris Vehabović bošnjački lobist. Nakon što je Bosna i Hercegovina zatražila reviziju presude zbog brojnih kompromitacija Sud za ljudska prava u Strasbourgu prihvatio je žalbu. Kao prijatelja suda pozvao je visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Glavno vijeće suda će u studenom ove godine donijeti konačnu odluku.