Kolumna šefa Delegacije EU/specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini, Luigija Sorece
Malo tko bolje razumije golemu patnju Ukrajinaca od ljudi u Bosni i Hercegovini. Diljem Ukrajine ljudi i dalje žive pod stalnom prijetnjom dronova i raketa, u boli zbog gubitka najmilijih, u strahu zbog odlaska djece na spavanje i zabrinutosti hoće li cijela obitelj sigurno dočekati novi dan.
Za građane Bosne i Hercegovine ovaj rat nije tek sukob negdje daleko, već bolan podsjetnik na vlastitu prošlost. Uz suosjećanje, ljudi u Bosni i Hercegovini duboko razumiju da se do trajnog mira i sigurnosti može doći jedino poštivanjem međunarodnog prava, pravdom za žrtve zločina te stabilnim i funkcionalnim domaćim institucijama. Trideset godina kasnije, ovaj proces u Bosni i Hercegovini još nije završen. No, kako bi ovaj proces uopće započeo u Ukrajini, prvo se mora postići pravedan mir koji jamči trajnu sigurnost.
Ruska agresija najviše je pogodila Ukrajinu, ali njezine su goleme posljedice osjetili svi Europljani, uključujući i one u Bosni i Hercegovini. Ruska agresija drastično je produbila nesigurnost na našem kontinentu. Kroz hibridne ratne taktike, uključujući širenje dezinformacija, Rusija je pokušala potaknuti podjele diljem Europe, pa tako i u Bosni i Hercegovini te cijeloj regiji. Rusko djelovanje ohrabrilo je antidemokratske pokrete da dovode u pitanje međunarodne i domaće okvire utemeljene na vladavini prava kao temelju naše sigurnosti. Ponovno oživljavaju narativi za koje smo mislili da pripadaju prošlosti.
Cijene, prvenstveno energenata i osnovnih dobara, naglo su porasle, što je najteže pogodilo najugroženije. Uz osiguranih više od 100 milijuna KM financijske pomoći najugroženijim građanima Bosne i Hercegovine kroz Paket energetske potpore, kao i dodatnih 40 milijuna KM u istom paketu za energetsku tranziciju, EU je nastojala ublažiti neke od posljedica ruskog djelovanja. I dalje ostajemo uz naše partnere.
Kao što je rat imao duboke posljedice, imat će ih i mir. Rusija je neprestano dokazivala da neće oklijevati koristiti vojnu silu kako bi ostvarila svoje ciljeve, kršeći međunarodno pravo, uključujući Povelju UN-a, iako je istovremeno stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Nitko ne želi mir više od Ukrajinaca, ali svaki mirovni sporazum mora biti održiv. Loš dogovor može dovesti samo do novog rata.
Suverenitet i teritorijalna cjelovitost su kamen temeljac međunarodnog poretka. Branit ćemo međunarodni poredak u Ukrajini svim raspoloživim sredstvima, kao i u Bosni i Hercegovini, gdje ostajemo posvećeni budućnosti zemlje u Europskoj uniji kao jedinstvene, cjelovite i suverene države te očuvanju sigurnog okruženja uz prisutnost EUFOR-a.
Danas obilježavamo tešku treću godišnjicu invazije na Ukrajinu. Zajedno s veleposlanicima država članica EU-a, kao i našim partnerima i međunarodnim organizacijama, ugostio sam Jaroslava Simonova, ukrajinskog otpravnika poslova u Bosni i Hercegovini, u prostorijama Delegacije EU/Ureda specijalnog predstavnika EU kako bismo izrazili kontinuiranu i punu solidarnost EU-a s Ukrajinom te našu potporu inkluzivnom, pravednom i cjelovitom miru u Ukrajini.
Europska unija osnovana je nakon užasa Drugog svjetskog rata, s ciljem osiguravanja trajnog mira u Europi. Ostajemo predani tim vrijednostima – obrani suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, jačanju demokratskih institucija i zaštiti ljudskih prava te očuvanju mira, sigurnosti i pravde – u Ukrajini, Bosni i Hercegovini i diljem našeg kontinenta. Europa mora ostati mjesto gdje će prevladati sloboda nad ugnjetavanjem, dijalog nad sukobima i zakon nad silom.