Kolesterol je tvar koja je potrebna našem tijelu za izgradnju stanica i proizvodnju vitamina i drugih hormona, prema American Heart Association (AHA). Vaše tijelo proizvodi sav kolesterol koji mu je potreban u jetri, no kolesterol možete unijeti i putem hrane koju jedete. Ovo su najvažnije razlike između dobrog i lošeg kolesterola i načini kako ih spriječiti.
Prehrambeni izvori kolesterola prvenstveno su životinjski proizvodi i uključuju:
• meso
• punomasni mliječni proizvodi
• perad
Ove namirnice sadrže kolesterol, ali imaju i visok postotak zasićenih i transmasti i potiču jetru da proizvodi više kolesterola. Druge namirnice, poput palminog ulja, ulja palminih koštica i kokosovog ulja, sadrže zasićene masti koje mogu povisiti takozvani ‘loš’ kolesterol.
‘Za neke ljude ove su namirnice glavni izvor povišenog kolesterola u krvi. Budući da je tipična zapadnjačka prehrana krcata ovom hranom, porast razine kolesterola doveo je do epidemije zdravstvenih problema povezanih s visokim kolesterolom’, kaže Trejo Gutierrez, kardiolog na klinici Maillot u Jacksonvilleu, Florida.
Iako neki stručnjaci osporavaju izravnu vezu između visokih razina kolesterola u krvi i kardiovaskularnih bolesti, velike organizacije poput Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv (NHLBI) tvrde da visoke razine kolesterola u krvi igraju značajnu ulogu u razvoju stanja kao što je ateroskleroza. , bolest karotidne arterije, bolest koronarne arterije, srčani udar, moždani udar, bolest periferne arterije i iznenadni srčani zastoj.
Kako različite vrste kolesterola utječu na vaše tijelo?
Razumijevanje razlika između HDL i LDL kolesterola ključno je za održavanje zdravlja srca. Dok HDL (“dobar”) kolesterol štiti srce uklanjajući višak LDL (“loš”) kolesterola, visoke razine LDL-a mogu dovesti do nakupljanja plakova u arterijama, povećavajući rizik od srčanih bolesti.
Visoki trigliceridi (najčešća vrsta masti u vašem tijelu) također mogu dovesti do masnih naslaga u arterijama i povećati rizik od srčanog i moždanog udara, ako se kombiniraju s visokim LDL ili niskim HDL kolesterolom.
Simptomi visokog kolesterola
Visoki kolesterol često ne pokazuje vidljive simptome, ali dugoročno može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme poput srčanih bolesti. Redovito praćenje razine kolesterola i poznavanje čimbenika rizika ključni su za sprječavanje komplikacija.
Simptomi uključuju masne izbočine na koži, najčešće na laktovima, zapešćima, rukama, stopalima ili stražnjici, te sivkasto-bijele kolutove oko rožnice očiju. Ovi se simptomi obično javljaju kod osoba čija obitelj ima visok kolesterol. Iako je kod pretilih osoba češći visok kolesterol, mogu ga imati i mršave osobe.
Nasljedni faktor
Obiteljska povijest igra važnu ulogu u razvoju visokog kolesterola. Ako netko u obitelji pati od ove bolesti, povećava se vjerojatnost da će i drugi članovi obitelji imati iste probleme. Stoga je važno biti svjestan nasljednih faktora i poduzeti preventivne mjere.
Pušenje
Pušenje je povezano s povišenim razinama kolesterola i povećanim rizikom od srčanih bolesti. Oštećenje stijenki krvnih žila od strane duhanskog dima može olakšati nakupljanje kolesterola. Prestanak pušenja ključan je korak u smanjenju rizika od srčanih problema.
Istraživanje objavljeno u časopisu Biomarker Research pokazalo je da se razina HDL-a povećava gotovo odmah nakon što osoba prestane pušiti.
Prehrana
Prehrana igra ključnu ulogu u regulaciji kolesterola. Unos zasićenih masti i trans masti treba ograničiti, dok se preporučuje povećanje unosa voća, povrća, cjelovitih žitarica i zdravih masti. Promjene u prehrani mogu značajno utjecati na zdravlje srca.
Umjesto toga, odlučite se za nemasne ili nemasne mliječne proizvode, voće, povrće, cjelovite žitarice, perad, ribu, orašaste plodove i netropska biljna ulja. Zdravija ulja za kuhanje uključuju ulja uljane repice, kukuruza, masline, kikirikija, šafranike, soje, suncokreta, biljna i druga specijalizirana ulja.
Dob
Starenje može utjecati na razine kolesterola, ali promjenjive navike poput prehrane i tjelesne aktivnosti igraju ključnu ulogu u održavanju zdravih razina kolesterola unatoč godinama.
Visoki kolesterol se najčešće dijagnosticira u dobnoj skupini od 40 do 59 godina.
Spol
Muškarci i žene mogu imati različite razine kolesterola, pri čemu su žene obično zaštićenije od srčanih bolesti tijekom reproduktivnih godina. Međutim, nakon menopauze, rizik od srčanih problema kod žena postaje sličan muškarcima, što naglašava važnost praćenja razine kolesterola kod oba spola.