Demograf Stjepan Šterc, hrvatski znanstvenik, demograf i sveučilišni profesor, u razgovoru za Narod.hr otkrio nam je vezu između današnjih demografskih pokazatelja u Hrvatskoj i demografske katastrofe iz perioda Drugog svjetskog rata. Povod našem razgovoru s bio je aktualni slučaj partizanke Vjere Andrijić.
Hrvatsku, naime, već danima trese povijesno-ideološka afera “partizanka” koja 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata otvara stare rane. Ponovno se, zahvaljujući pojavljivanju posljednje partizanke Vjere Andrijić na inauguraciji Zorana Milanovića, otvaraju rasprave o “pravoj” i “krivoj” strani te o masovnim zločinima koji su prošli bez odgovarajuće kazne.
Nakon višednevne šutnje o skandaloznom videu u kojem njegova gošća, Vjera Andrijić, otvoreno govori o zločinu partizana nad franjevcima Širokog Brijega, Milanović je u javnosti dao svoj komentar. I bolje da nije. Milanović se nemušto izmotavao da “nije baš ispalo kako je zamišljeno”. Relativizirao je zločin u kojem je, po vlastitom priznanju, sudjelovala njegova gošća riječima: “Mi nemamo baš stvari kojima se možemo bezuvjetno ponositi i koje su savršene. Svaka je zašpricana nekim ubojstvom, manje ili više masovnim…”
Zločin u Širokom Brijegu nažalost nije bio izoliran incident. Bila je to sustavna politika koja je, među ostalim, dovela do ogromnih demografskih gubitaka Hrvatske nakon 1945.
O tim se demografskim gubicima Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata demograf Šterc bavio na sustavan način. Donosimo stoga i njegovu analizu.
Šterc: Hrvatska je u Drugom svjetskom ratu izgubila 639.000 osoba
O gubicima u stanovništvu Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata:
„Hrvatska je obzirom na rezultate popisa stanovništva 1921. i 1931. godine, pokazatelje prirodnog kretanja u razdoblju i odnosne trendove u popisu stanovništva 1948. godine trebala imati ukupno 4,424 455 stanovnika, a da je imala trendove kao npr. Srbija imala bi čak 4,686.393 stanovnika.“ – navodi dr. sc. Šterc. Zatim dodaje da je prema popisu stanovništva iz 1948. Hrvatska imala čak 639.000 osoba manje od 4,424.455 stanovnika, koliko ih je mogla imati.
„Svatko može izvesti zaključak gdje je nestala razlika prema 639.000 osoba koje nedostaju u popisu stanovništva 1948. godine, koja populacija nedostaje s najvećim udjelom i gdje se to dogodilo” – ističe dr. sc. Šterc.
O broju Srba u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata:
Dr. sc. Šterc ističe kako je u Hrvatskoj u popisu stanovništva 1948. godine moglo biti popisano 714.530 osoba srpske etničke pripadnosti, a popisano je 543.795. Razlika od 170.735 mogla bi biti okvirni posredni i neposredni gubitak stanovništva. No, istovremeno, upozorava dr. sc. Šterc, gubici Srba još su preuveličavani, pa tako autor Filip Škiljan u svom znanstvenom radu iz 2012. tvrdi da je čak preko 200.000 Srba protjerano za vrijeme NDH.
„Zbrojeno 543 795 i 200 000 daje brojku od 743 795 osoba, dakle preko 30.000 više nego što je moglo biti popisano Srba 1948. (714 530). Također, uvijek se može upitati gdje su onda stradali ako ih je toliko, po ovom znanstvenom radu, protjerano.“ – ističe dr. sc. Šterc.
Šterc o današnjoj demografskoj situaciji u RH:
“Današnji demografski pokazatelji u RH posljedica su, između ostalog, i demografske katastrofe za vrijeme Drugog svjetskog rata. Hrvatska je zbog toga ušla puno ranije u tzv. posttranzicijsku fazu demografskog razvitka. Ranije nego što je to bilo uvjetovano njezinim gospodarskim razvitkom”, kaže Šterc.
Milanović relativizira partizanske zločine
Predsjednik Zoran Milanović komentirao je u utorak izvide DORH-a zbog izjava Vjere Andrijić, 101-godišnje partizanke koju je pozvao na svoju inauguraciju, o sudjelovanju u proboju partizana u Široki Brijeg, gdje je mučki ubijeno 12 franjevaca.
”Borba je bila, nismo imali borbu ni sa čim nego s crkvom i dokle god crkva nije pala, dok popovi nisu prestali iz crkve pucati, Široki Brijeg nije pao, bila je noć. To sam ja svojim očima vidjela. Upali su naši u crkvu, naravski zarobili, to su bili popovi koji su imali mitraljez sa zvonika, zadnje koje je, to je bilo sa zvonika. Mi smo zarobili pet-šest popova koliko je bilo, bili su svi, hvala Bogu, u haljama”, rekla je Andrijić za Vida TV Srpskog narodnog vijeća.
”Mogla je izraziti žal prema ljudima koji su nedvojbeno likvidirani. Ali to je naša povijest. Mi nemamo baš stvari kojima se možemo bezuvjetno ponositi i koje su savršene. Svaka je zašpricana nekim ubojstvom, manje ili više masovnim, netko je radio ovo, netko likvidirao 1000 zarobljenika u Jasenovcu dva dana prije kapitulacije, nije tu bilo puno čovječnosti”, ocijenio je.
Dodao je kako je Andrijić svjedok jednog vremena.
Milanović: Krivac sigurno nije Vjera Andrijić
”Nakon što je njihova postrojba počinila te zločine, došla je do Monfalconea i tamo zaustavila Engleze. Da nije bilo tako, mi bismo u Istru išli s putovnicom. To je vojska u kojoj je bio i Franjo Tuđman. Komesari su donijeli odluku da se jedan broj franjevaca smakne. Jesu li oni pucali po partizanima ili nisu, to nije bitno, nisu ih smjeli ubiti”, ustvrdio je Milanović.
Naveo je kako je to još jedna od trauma hrvatskog društva.
”Krivci su mrtvi, a krivac sigurno nije Vjera Andrijić, bolničarka. Ona je tu nebitna. Sve skupa je ispalo kako nije bilo zamišljeno”, rekao je.
Milanovićev stav o osudi svih zločina u Drugom svjetskom ratu načelno je ispravan međutim, na njegovoj inauguraciji nije “promoviran” ustaški pokret nego partizanski. Zbog toga su upravo partizanski zločini trenutno tema, a svako relativiziranje dovodi do zamućivanja stvari s ciljem da se istina niti nakon 80 godina ne dozna.