Promocija knjige „Mali smakovi: kako je sve počelo?“

Edicija dnevničkih knjiga, koju za Izdavačku kuću “Buybook” iz Sarajeva uređuje Semezdin Mehmedinović, predstavlja pravo malo osvježenje na regionalnoj književnoj sceni.

Prije nešto više od godinu dana, u sklopu ove edicije, izašla je i knjiga “Mali smakovi: kako je sve počelo”, autora bh. pisca, Selvedina Avdića. Autor će knjigu predstaviti mostarskoj publici, u četvrtak, 29. veljače, s početkom u 19:30 h, u Muzičkom centru Pavarotti.

U promociji će sudjelovati:

Selvedin Avdić, autor
Damir Uzunović, pisac i vlasnik Izdavačke kuće Buybook,
Elvedin Nezirović, moderator.

Inače, Selvedin Avdić rođen je 1969. godine u Zenici. Do sada je objavio zbirku priča „Podstanari i drugi fantomi“, zatim romane „Sedam strahova“ i „Kap veselja“, zatim intimnu monografiju, „Moja fabrika“, te knjigu fragmentarne proze „Autobusne bilješke“.

Roman „Sedam strahova“, ušao je u širi izbor za nagradu IMPAC Dublin Award i u uže izbore za nagrade „Science Fiction and Fantasy Translation Award“ u Kaliforniji, Jutarnjeg lista u Zagrebu i „Meša Selimović“ u Tuzli. Britanski „Guardian“ uvrstio je roman među najbolja “paperback” izdanja objavljena u 2014. godini.

Prema motivima knjige „Moja fabrika“ napravljena je višestruko nagrađivana kazališna predstava. Radi kao urednik online magazina „Žurnal“.

Sjećanja, skice, komentari, portreti

O knjizi „Mali smakovi: kako je sve počelo“, urednik, Semezdin Mehmedinović, zapisao je sljedeće: “Svoj dnevnik je Selvedin Avdić pisao godinu dana, od ožujka do ožujka. Knjiga doslovno ima početak i kraj. Naime, naslov prve dnevničke zabilješke je Početak, napisana je 1. ožujka na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, a posljednji zapis zove se Kraj i u njemu je opisana smrt oca.

U taj okvir su stali događaji, sjećanja, komentari, skice za priče, brzi portreti ljudi koji su obilježili Avdićevu prošlost. U selekciji dnevnih događaja, pisac često bira one slike u kojima se manifestira neki gubitak, neki mali smak ovog svijeta zaustavljenog u – često ratnoj – prošlosti iz koje ne uspijeva pronaći izlaz. U egzemplarnom fragmentu knjige, Avdić govori o čovjeku koji je iskopao rupu duboku 4,5 metra, u nju doslovno sahranio ostake svoje kuće srušene u ratu, na humci je postavio nadgrobnu ploču, a onu tablicu s brojem kuće ponio sa sobom u Švedsku kao uspomenu. U isto vrijeme, sve što je u dnevniku napisano vodi ka završnom fragmentu, velikom ličnom gubitku. Ova knjiga iznimne ljepote posveta je ocu, elegija o gradu i o našem svijetu u iščezavanju.”

Najčitanije

Mirjana Miličević: Održivi razvoj mora biti prioritet u zaštićenom području

Zaštićena područja prirode u Bosni i Hercegovini su oni dijelovi...

Marija Mila Milas: Bitna je ljubav prema glazbi i instrumentu koji sviramo

Marija Mila Milas rođena je u Mostaru 12. kolovoza...

Monika Ćubela Savić: Ostvarila mi se želja kao djeteta da budem novinarka

Upoznali smo vas sa činjenicom da Filozofski fakultet Sveučilišta...

Taekwondo klub Cro Star osvojio 12 medalja i ekipni pehar

U subotu se u Zenici održao Otvoreni Kup BiH...

Irena Rozić: Pritisci na prirodu su veliki, moramo raditi na očuvanju ekosustava

Zaštićeno područje je geografski jasno određen prostor koji je namijenjen...

SOS Dječja sela u BiH obilježila Dan porodice

SOS Dječja sela u BiH, uz financijsku podršku Općine...

U Beogradu nasmrt pretučen brat ministra Federacije BiH

JUČER u poslijepodnevnim satima u Beogradu je ubijen brat...

Kako korištenje interneta doprinosi klimatskim promjenama?

U svijetu koji se zasniva na digitalnoj tehnologiji, mladi...