Hercegovina se posljednjih godina sve snažnije pozicionira kao područje pogodno za uzgoj maslina i proizvodnju visokokvalitetnog maslinova ulja. Iako se o maslinarstvu u ovom kraju danas govori kao o grani u razvoju, riječ je o kulturi koja na hercegovačkom prostoru ima dugu povijest.
O razvoju maslinarstva i uljarstva u Hercegovini, uspjesima hercegovačkih uljara te najavi prvog Festivala maslinovih ulja Hercegovine „HerzOliveFest – Zlatne kapi Hercegovine”, u programu Običnog radija govorio je Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru.
Ivanković ističe kako povijesni podaci pokazuju da je maslinarstvo na području Hercegovine bilo prisutno još prije nekoliko stoljeća. Na to, kaže, upućuju i pojedini toponimi, primjerice na području Stoca, gdje i danas postoje nazivi mjesta povezani s maslinom.
Od 80 do više od 600 hektara maslinika
Govoreći o sadašnjem trenutku hercegovačkog maslinarstva, Ivanković je naglasio kako je riječ o iznimno dinamičnom razvoju. Prema njegovim riječima, u posljednjih petnaestak godina površine pod maslinama u Hercegovini značajno su porasle.
S nekadašnjih oko 80 hektara, Hercegovina je danas došla do približno 643 hektara maslinika, što jasno pokazuje da se ova poljoprivredna grana razvija ozbiljno i planski. Ivanković smatra kako je riječ o procesu koji više nije slučajan, nego o smjeru koji ima dugoročni potencijal.
„To je jedan put s kojega se, čini se, više ne može natrag”, poručio je Ivanković, ističući kako Federalni agromediteranski zavod u Mostaru aktivno prati i podupire ovaj razvoj.
Klima, tlo i položaj kao hercegovačka prednost
Na pitanje što Hercegovinu čini pogodnom za uzgoj maslina, Ivanković navodi kako je riječ o spoju više čimbenika. Klima, tlo, položaj, ali i posebnosti pojedinih mikrolokacija, stvaraju uvjete u kojima maslina može dati vrlo kvalitetan plod.
Posebno je naglasio kako Hercegovina ima prijelazna klimatska obilježja, s toplim danima i svježijim noćima, što u određenim područjima pogoduje kvaliteti masline i maslinova ulja. Ipak, upozorava da se ozbiljna proizvodnja danas ne može zamisliti bez navodnjavanja.
Upravo zato, uz prirodne predispozicije, za daljnji razvoj ključni su stručnost, ulaganja, infrastruktura i odgovoran pristup proizvođača.
Maslinarstvo više nije samo dodatna djelatnost
Ivanković smatra kako se za maslinarstvo u Hercegovini više ne može reći da je samo dodatna ili usputna djelatnost. Prema njegovim riječima, danas postoji desetak do petnaest ozbiljnih proizvođača koji su u maslinarstvo ušli planski i koji od toga mogu ostvarivati značajne prihode.
Kao primjere navodi veće nasade na području Gabele, Ljubuškog, Trebinja, Donje Neretve i drugih dijelova Hercegovine. Posebno je zanimljiv podatak da se i u Grudama bilježi velik broj stabala maslina, pri čemu dio proizvođača maslinovo ulje proizvodi ponajprije za vlastite potrebe.
Takvi primjeri, kaže Ivanković, pokazuju da se svijest o vrijednosti masline u Hercegovini širi, ne samo među velikim proizvođačima nego i među brojnim manjim obiteljskim gospodarstvima.
Veliki uspjeh hercegovačkih uljara u New Yorku
Posebno mjesto u razgovoru zauzeli su uspjesi hercegovačkih uljara na međunarodnim natjecanjima, osobito na prestižnom natjecanju maslinovih ulja u New Yorku.
Ivanković je istaknuo kako je riječ o jednom od najvažnijih svjetskih natjecanja u ocjenjivanju maslinovih ulja. Bosna i Hercegovina ondje je ostvarila izniman rezultat, a hercegovački proizvođači osvojili su brojne medalje.
Prema podacima koje je iznio, od 19 poslanih uzoraka, 16 ih je ušlo u konkurenciju i osvojilo medalje – 15 zlatnih i jednu srebrnu. Takav rezultat, naglašava Ivanković, potvrđuje da hercegovačko ekstra djevičansko maslinovo ulje ima kvalitetu koja je prepoznata i na svjetskoj razini.
„To je golemi iskorak. Prije nekoliko godina imali smo tek jednog proizvođača koji se natjecao u New Yorku, a danas govorimo o rezultatima koji nas svrstavaju među iznimno uspješne”, istaknuo je Ivanković.
Kvaliteta počinje u masliniku, a završava u uljari
Govoreći o proizvodnji vrhunskog maslinova ulja, Ivanković je naglasio kako je riječ o zahtjevnom i stručnom poslu. Kvaliteta počinje već od odabira sorte i mikrolokacije, nastavlja se pravilnom njegom nasada, a osobito je važan trenutak berbe i brzina prerade.
Prema njegovim riječima, hercegovački proizvođači prihvatili su savjete struke, agronoma, fakulteta, Federalnog agromediteranskog zavoda i drugih stručnjaka s terena. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih su rezultati sve bolji.
Posebno je naglasio kako se masline u Hercegovini uglavnom prerađuju u roku kraćem od 24 sata. Tome pridonosi i činjenica da Hercegovina danas ima devet uljara, a očekuje se da bi ih u idućem razdoblju moglo biti još.
Brza prerada jedan je od ključnih uvjeta za dobivanje kvalitetnog ekstra djevičanskog maslinova ulja, jer se tako čuvaju njegova nutritivna i organoleptička svojstva.
„Zlatne kapi Hercegovine” kao oznaka kvalitete
Za obične potrošače često je teško prepoznati kvalitetno maslinovo ulje samo na temelju okusa ili izgleda. Zato Ivanković potrošačima preporučuje da posebnu pozornost obrate na oznake kvalitete.
Jedna od najvažnijih oznaka je „Zlatne kapi Hercegovine”, koja potrošačima može biti putokaz prema domaćem, provjerenom i kvalitetnom ekstra djevičanskom maslinovu ulju.
Ivanković ističe kako je cilj da potrošači prepoznaju domaće proizvođače i da se stvori povjerenje u hercegovačko maslinovo ulje. Oznaka kvalitete, uz ime proizvođača, trebala bi biti jamstvo da je riječ o ulju koje ispunjava visoke standarde.
Prvi Festival maslinovih ulja Hercegovine
U razgovoru je najavljen i prvi Festival maslinovih ulja Hercegovine „HerzOliveFest – Zlatne kapi Hercegovine”. Cilj festivala je približiti hercegovačko maslinovo ulje potrošačima, medijima, ugostiteljima i široj javnosti, ali i dodatno povezati proizvođače.
Festival će okupiti maslinare, uljare, stručnjake, predstavnike institucija i goste iz zemalja regije. Planirana su dva panela – jedan s međunarodnim sudjelovanjem, posvećen položaju maslinarstva u zemljama istočnog Jadrana, te drugi koji će biti usmjeren na strateški razvoj maslinarstva u Hercegovini.
Osim maslinova ulja, na festivalu će biti predstavljeni i drugi tradicionalni hercegovački proizvodi koji se prirodno nadopunjuju s maslinovim uljem, poput sira, vina i drugih domaćih proizvoda.
Ivanković ističe kako je cilj festivala stvoriti mjesto susreta proizvođača i potrošača, ali i snažnije promovirati mediteransku prehranu, koja se smatra jednom od najzdravijih u svijetu.
U restoranima se planira uvođenje uljnih karata
Jedan od projekata o kojima je Ivanković govorio odnosi se na uvođenje takozvanih uljnih karata u restoranima. Ideja je da se, slično vinskim kartama, gostima ponudi izbor kvalitetnih domaćih maslinovih ulja.
Na taj bi se način hercegovačko maslinovo ulje dodatno približilo turistima i domaćim potrošačima, a proizvođači bi dobili novi kanal prodaje. Ulje bi se u restoranima čuvalo u odgovarajućim uvjetima, a gost bi ga mogao naručiti uz salatu, ribu ili druga jela.
Takav pristup, smatra Ivanković, pridonio bi stvaranju kulture konzumacije maslinova ulja, ali i jačanju gastronomske prepoznatljivosti Hercegovine.
Cilj je do 2030. godine dosegnuti 1.000 hektara maslinika
Govoreći o budućnosti, Ivanković je istaknuo kako bi strateški cilj trebao biti dosegnuti 1.000 hektara maslinika do 2030. godine. S obzirom na sadašnju dinamiku sadnje, smatra kako je taj cilj ostvariv, pa čak i prije predviđenog roka.
Naglasio je i kako u Bosni i Hercegovini još uvijek postoji velik prostor za povećanje potrošnje maslinova ulja. Trenutačna potrošnja procjenjuje se na oko pola litre po stanovniku, dok je u susjednoj Hrvatskoj višestruko veća.
To pokazuje da domaće tržište ima velik potencijal, osobito ako se potrošači dodatno educiraju o zdravstvenim i prehrambenim vrijednostima kvalitetnog ekstra djevičanskog maslinova ulja.
Domaće ulje treba više cijeniti i koristiti
Na kraju razgovora Ivanković je poručio kako bi građani trebali više cijeniti i koristiti domaće hercegovačko maslinovo ulje. Riječ je, kako je naglasio, o proizvodu visoke kvalitete, potvrđenom i međunarodnim priznanjima.
Maslinovo ulje nije samo prehrambeni proizvod nego i dio zdravog načina života, razvoja domaće poljoprivrede i jačanja lokalnog gospodarstva. Kupnjom domaćeg ulja potrošači podupiru hercegovačke proizvođače, ali istodobno biraju proizvod koji ima veliku nutritivnu vrijednost.
Hercegovina, zaključuje Ivanković, ima sve preduvjete da u godinama koje dolaze postane još prepoznatljivija po maslinarstvu, uljarstvu i kvalitetnom ekstra djevičanskom maslinovu ulju.