Gost emisije o zdravlju Puls u progrmau Radiopostaje Mir Međugorje bio je prof. dr. Jurica Arapović, pomoćnik ministrice civilnih poslova BiH za sektor zdravstva, a tema razgovora bila je Europski dan darivanja organa, a govorio je i o razvoju transplantacijske medicine u Bosni i Hercegovini.
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine organiziralo je konferenciju povodom obilježavanja Europskog dana darivanja organa i tkiva u institucijama BiH. Ovaj događaj označava važan korak ka uspostavljanju održivog sustava donorstva i potencijalnom pristupanju BiH međunarodnoj organizaciji Eurotransplant, koja koordinira razmjenu organa među državama članicama.
Bosna i Hercegovina još uvijek nema potpuno razvijen ni usklađen sustav transplantacija, a mnogi građani suočeni su s dugim čekanjima i neizvjesnošću. No, stvari se počinju mijenjati.
Upravo je ova tema važna za promicanje i jačanje svijesti građana. Za Europski dan darivanja organa Ministarstvo civilnih poslova BiH na čelu s ministricom Dubravkom Bošnjak planira održati konferenciju u institucijama Bosne i Hercegovine 14. listopada, kojom nastojimo okupiti sve ključne aktere – zdravstvene djelatnike, vlasti na svim razinama (državnoj, entitetskoj, kantonalnoj), nevladine organizacije, pacijente, medije i vjerske zajednice.
Cilj nam je da poruka dođe do građana: da budu informirani o mogućnostima i procesu darivanja, da razumiju svoju ulogu te da se otklone strahovi i zablude.
Istodobno ćemo učiniti korake unutar zdravstvenog sustava – edukacija kadrova, uspostava koordinacije među bolnicama i pripreme za suradnju s Eurotransplantom. Aktivnosti su usmjerene prema građanima, ali i prema zdravstvenim ustanovama radi stvaranja operativnih kapaciteta.
Koliko je važno da BiH institucionalno obilježava ovakve datume i podiže svijest javnosti o važnosti darivanja organa?
Institucionalno obilježavanje ne služi samo simbolički – ono šalje jasnu poruku da država prepoznaje darivanje organa kao prioritet javnog zdravstva. Time pokazujemo da se ne radi o isključivo deklarativnoj podršci, nego o sustavnom pristupu: izradi zakona, procedura i infrastrukture.
Javna svijest gradi društveni kontekst u kojem ljudi znaju, razumiju i osjećaju se pozvanima sudjelovati.
U izvješću stručnjaka Europske unije navodi se da BiH nema održiv sustav donorstva. Koji su glavni problemi koje trenutno imamo na tom polju?
Kao zemlja koja je službeno u procesu EU integracija, koristimo razne instrumente stručne pomoći eksperata iz EU.
Prema izvješću TAIEX ekspertne misije, ključni problemi su:
• nizak broj kadaveričnih donora – često se ne prepoznaju slučajevi moždane smrti u bolnicama;
• slabo razvijen unutarnji organizacijski sustav u bolnicama – nedostatak jasno definiranih koordinatora, neujednačene procedure;
• nedovoljna edukacija medicinskog osoblja – mnogi još nemaju praksu u postupcima vezanim uz moguću donaciju;
• mali stupanj svijesti javnosti – strahovi, nedostatak informacija, nepovjerenje;
• nedostatak IT infrastrukture, registra donora, jedinstvene liste čekanja i sustava raspodjele organa.
Kako usložnjena nadležnost u zdravstvu – između entiteta, kantona i Brčko Distrikta – utječe na uspostavljanje jedinstvenog sustava transplantacija?
Fragmentiran sustav nadležnosti otežava usklađivanje zakona, procedura i prakse među entitetima i kantonima. Svaki nivo vlasti ima vlastite resurse, prioritete i propise. To stvara prepreku za uspostavu jedne centralne liste čekanja, za zajedničku raspodjelu organa i za nadzor kvalitete na razini cijele države, što je jedan od ključnih kriterija u procesu EU integracija.
BiH je iskazala namjeru za pristupanje organizaciji Eurotransplant. Što bi to značilo za pacijente u BiH?
Članstvo u Eurotransplantu otvorilo bi novu dimenziju: pacijenti iz BiH ne bi ovisili samo o donorima unutar zemlje, nego bi mogli pristupiti velikoj mreži razmjene organa.
To povećava šanse za one s rijetkim tipovima ili kompleksnim medicinskim profilima. Uz to, donosi standardizirane procedure, transparentne kriterije i jače povjerenje u sustav.
Neke kompleksnije operacije obavljale bi se uz pomoć stručnjaka iz zemalja članica Eurotransplanta, a s druge strane, to bi bio poticaj razvoju edukacijskih i stručnih kapaciteta u BiH.
Je li se nakon prošlogodišnjeg sudjelovanja BiH na godišnjem sastanku Eurotransplanta uspjelo napraviti dodatne korake ka punopravnom članstvu ili formalnoj suradnji?
Da, ostvaren je napredak, ali još smo u fazi ispunjavanja tehničkih uvjeta. Ministarstvo je poslalo pismo namjere, predstavili smo planove pred Eurotransplantom i dobili potporu kroz ekspertne misije (TAIEX).
No punopravno članstvo još nije postignuto – radimo korak po korak. Ako oba entiteta pokažu iste stavove i želju, napredak je osiguran.
Što konkretno Eurotransplant očekuje od BiH kako bi BiH mogla postati dio tog sustava razmjene organa?
Među uvjetima su:
• razvijen i aktivan donorski program – cilj je najmanje 10 donora na milijun stanovnika godišnje;
• jedinstvena lista čekanja za BiH (ne fragmentirana po entitetima);
• usklađen zakonski okvir za utvrđivanje moždane smrti, pristanka i raspodjele organa;
• IT sustav za upravljanje donorima, listama čekanja i raspodjelom;
• edukacija medicinskog kadra te akreditacija bolnica i centara.
Koliko je realno očekivati da BiH u narednim godinama ispuni sve uvjete za članstvo?
To je realan cilj, ali zahtijeva koordinaciju, političku volju, stabilno financiranje i kontinuirani rad. Mislim da u roku od tri do pet godina možemo postići znatan napredak ako nastavimo ovim tempom i fokusiramo se na najkritičnije točke.
Početkom ove godine završena je TAIEX ekspertna misija u oblasti darivanja i transplantacije organa. Koji su ključni nalazi i preporuke koje su proizašle iz te misije?
Nalazi:
• transplantacijske aktivnosti se trenutno provode samo u nekim centrima u Federaciji;
• mnogi transfuzijski centri i bolnice nisu akreditirani niti ispunjavaju standarde;
• nedostatak koordinacije, infrastrukture i kadrovskih kapaciteta.
Preporuke:
• analiza slučajeva moždane smrti radi identifikacije potencijalnih donora;
• jasna raspodjela odgovornosti unutar bolnica;
• strategija edukacije za medicinsko osoblje;
• javne kampanje i podizanje svijesti;
• izgradnja IT sustava;
• akreditacija centara i standardizacija kvalitete.
Postoje li planovi za kampanje informiranja građana u 2025. godini kako bi se povećala svijest o darivanju organa?
Da, već pripremamo čitav niz aktivnosti. Po mom mišljenju, najslabija karika u cijelom sustavu je nedovoljna edukacija i nerazvijena svijest građana. Kao institucija, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, na čelu s ministricom Dubravkom Bošnjak, nastavit će biti jedan od ključnih zagovarača razvoja donorskog sustava u zemlji.
Planiramo provoditi medijske kampanje i suradnju s nevladinim organizacijama. Posebno želim istaknuti suradnju s Donorskom mrežom u BiH, na čelu s prof. Halimom Resić, i kolegama koje smo prepoznali kao ključne partnere u dostupnosti i vidljivosti poruke o donorstvu diljem BiH. Ministarstvo je podržalo Donorsku mrežu u izradi novog vizuala te kreiranju donorskih kartica čije potpisivanje ima solidarni i humani cilj u opredjeljenju i podrške donorstva u BiH. Za očekivati je da potpisivanje donorska kartice i pripremjeni letci trebaju polučiti snažnu poruku i veći obuhvat svjesnosti među građanima o darivanju organa.
Posebnu pažnju posvetit ćemo aktivnostima u bolnicama – izravnim razgovorima s pacijentima i njihovim obiteljima te dostupnim, jasnim i transparentnim informativnim materijalima. Planiramo i promidžbu kroz letke, plakate i digitalne formate, uključujući LCD prikaze u čekaonicama i bolničkim prostorima, u suradnji s dr. Skočibušićem i Federalnim zavodom za javno zdravstvo. Takvi materijali omogućuju da poruka o važnosti darivanja organa bude prisutna upravo tamo gdje ljudi o zdravlju najviše razmišljaju — u zdravstvenim ustanovama.
Ministarstvo će se koncentrirati i na kontinuiranu prisutnost u javnom prostoru, s naglaskom na priče stvarnih ljudi i pozitivne primjere, jer upravo takve priče imaju najveću moć potaknuti odluku o donorstvu.
Također, želim istaknuti i ministricu zdravstva RH dr. Hrstić, koja je ponudila pomoć u organiziranju višednevnih edukacija u bolnicama za obuku bolničkih koordinatora. Uz to, obavili smo i razgovore s ključnim vjerskim zajednicama – a nadbiskup Tomo Vukšić velikodušno je podržao ovaj humani i solidarni čin darivanja organa, što je iznimno važno za povjerenje građana.
Sve ove aktivnosti imaju za cilj promidžbu donorstva i jačanja svijesti građana o donorstvu.
Koja bi bila Vaša poruka građanima koji možda još uvijek nisu sigurni žele li postati potencijalni darivatelji organa?
Razumijem da odluka o darivanju organa nije laka. Ona dotiče najdublje osobne i duhovne vrijednosti svakog čovjeka. Ali upravo zato, čin darivanja organa ima najveću ljudsku dimenziju – dar života drugome.
Ovih dana svjedočili smo snažnoj poruci nadbiskupa Tome Vukšića, koji je potpisao donorsku karticu. Time je pokazao da je spašavanje života djelo ljubavi, solidarnosti i vjere u čovjeka. Takvi primjeri nadilaze institucije i granice te nas podsjećaju da svaki život ima neprocjenjivu vrijednost.
Zato poručujem građanima: informirajte se, razgovarajte s obitelji i razmislite o potpisivanju donorske kartice. Ne dopustite da o vašoj volji odlučuje neznanje ili strah.
Papa Ivan Pavao II. rekao je: „Ništa što može koristiti drugome ne bi smjelo biti pokopano.“
Doniranje organa, bilo za života ili nakon smrti, vrhunski je čin ljubavi i odgovornosti prema zajednici.
Budite dio pokreta solidarnosti. Jer jedan potpis može značiti – novi život. Prijava za Donorsku karticu možete poslati na https://www.donorskamreza.com/online-prijava/
Vaši podatci ostaju anonimni u skladu sa svim etičkim i zakonskim standardima.
Ivana Čilić