Tijekom posljednjih mjeseci zabilježena su brojna krštenja na Kosovu, iako se na popisu stanovništva iz 2024 godine 93% stanovništva izjasnilo kao muslimani, a samo 1,75% kao rimokatolici. Kršćanski obraćenici na Kosovu nadaju se oživjeti predislamsku prošlost koju vide kao ključ svog europskog identiteta.
Kršćanski identitet
Mali broj kršćanskih aktivista etničkih Albanaca, obraćenika s islama, pozivaju svoje sunarodnjake da na Crkvu gledaju kao na izraz svog identiteta. Oni to nazivaju „Pokretom povratka“, pokušajem oživljavanja predislamske prošlosti koju vide kao sidro razvoja Kosova u Europi i obrane od vjerskog ekstremizma koji se prelijeva s Bliskog istoka, prenosi Katolički tjednik.
Naime, prije nego je Osmansko Carstvo osvojilo područje današnjeg Kosova i druga područja Balkana u 14. stoljeću, donoseći sa sobom islam, etnički Albanci bili su prvenstveno katolici.
Pod osmanskom vladavinom, koja je trajala do 1912., većina stanovnika Kosova preobratila se na islam. Sada, procesom povratka kršćanskim korijenima, prema riječima svećenika Frana Kolaja, etnički Albanci mogu povratiti svoj izvorni identitet.
„Vrijeme je da se vratimo mjestu koje nam pripada — uz Krista”, rekao je otac Kolaj u intervjuu za New York Times.
„Prikriveni katolici“
U prilog kršćanskoj prošlosti svjedoči i činjenica da su arheolozi 2022. otkrili ostatke rimske crkve iz 6. stoljeća u blizini Prištine, a 2023. mozaik s natpisom koji ukazuje da su rani Albanci, ili barem narod koji im je blizak, bili kršćani.
Tragovi daleke predislamske prošlosti Kosova također su preživjeli u malom broju obitelji koje su bile vjerne Rimokatoličkoj Crkvi unatoč riziku da budu izopćeni od svojih muslimanskih susjeda.
Marin Sopi, 67, umirovljeni učitelj albanskog jezika koji se krstio prije 16 godina, rekao je kako su članovi njegove obitelji generacijama bila „prikriveni katolici“. U djetinjstvu, prisjetio se, on i njegova obitelj obilježavali su ramazan s muslimanskim prijateljima, ali su tajno slavili Božić kod kuće.
„Danju smo bili muslimani, a noću kršćani“, rekao je dodajući kako je, otkako je postao kršćanin, 36 članova njegove šire obitelji službeno napustilo islam.
„Biti samo Albanci“
Represije vlasti proteklih godina ugušile su ekstremistički i učvrstile tradicionalni način prakticiranja islama u Kosovu. Ulice Prištine pune su barova u kojima se poslužuje širok izbor alkohola, a žene s pokrivalima za glavu izuzetno se rijetko vide.
Gezim Gjin Hajrullahu, učitelj koji je nedavno kršten, rekao je da se pridružio Katoličkoj Crkvi „ne zbog same vjere već zbog našeg nacionalnog identiteta kao etničkih Albanaca“. Njegova se supruga također obratila.
Boik Breca, nekadašnji musliman, danas aktivist pokreta, inzistirao je na tome da katolička vjera nije vjera stranaca, već pravi izraz albanskog identiteta i dokaz da Kosovo pripada Europi.
„Da biste bili pravi Albanac, morate biti kršćanin“, rekao je, iako ovo stajalište osporavaju mnogi, uključujući premijera Kurtija.
Trenutni pritisak pokreta povratka protiv islama započeo je sastankom u listopadu 2023. u Dečanima, na kojem su sudjelovali nacionalisti te bivši članovi Oslobodilačke vojske Kosova koji su raspravljali o načinima promicanja nacionalnog identiteta te su zaključili kako će u tome pomoći kršćanstvo, piše HKM.
„Od danas više nismo muslimani“, poručili su nazočni uz slogan: Biti samo Albanci.
Sastanak je doveo do formiranja onoga što je u početku nazvano „Pokret za napuštanje islamske vjere“, provokativan naziv koji je odbačen u korist „Pokreta povratka“.
Izvor: iStock by Getty Images