U Narodnoj knjižnici HNŽ-a u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače u četvrtak, 16. svibnja, bit će predstavljena zbirka poezije Miljenke Koštro Plamteći lahori. Književni program u sklopu ovogodišnjega Mostarskog proljeća – 26. Dana Matice hrvatske počinje u 18.30, a organiziran je u suradnji s Narodnom knjižnicom HNŽ-a.
Uz autoricu, knjigu će predstaviti recenzenti: novinar i književnik Mladen Vuković, prof. Jasna Ćorić i prof. Ivan Vrljić dok će publiku kroz književnu večer u multifunkcionalnog dvorani knjižnice voditi Ana-Marija Dedić.
Plamteći lahori peta je zbirka poezije Miljenke Koštro, ukupno njezina osma knjiga. U nakladi HKD-a Napredak – Posušje izišla je iz tiska potkraj prošle godine, a ilustrirala ju je sama autorica.
Podijeljena je u tri djela: Lepršavi treptaji, Duhovni vodopadi i Oseke i plime u rime.
– Naslovna sintagma Plamteći lahoriprožima cijelo biće ove knjige, u disanju s prirodom iznimno su važni vjetrovi, vjetrova pet, spominje se u gotovo svakoj petoj pjesmi: povjetarac, bura, sjeverac, južina, lahor, maestral, oluja, vihor, bonaca… Uz imenice plamen i plamičak navode se glagoli koji gradiraju vatru od početne iskre do požara i pougljenjenja tvari… U lirizmu zbirke važan je i jezik pa pjesnikinja koristi manje poznate izraze i glagole, koji dodatno ozvučuju pjesmu, a nailazimo i na riječi i lokalizme koji plijene svojom svježinom… U poetskoj zaigranosti u pjesmi Slagalica sa S poetesa je ucijepila ukupno 206 riječi s početnim slovom S… Ovaj rukopis svjedoči zrelost pera Miljenke Koštro, koja zna ciljati i oštro, satirički, razotkrivajući bjelosvjetske tmine i zablude te širem krugu čitateljstva želi podijeliti svoje iskušane životne križeve, ali s vrlom dozom optimizma, nudeći utjehu u poniznom hodočašću kroz sve bure i oluje, jer i u plamu lahora grop u grlu može kroz igru i vjeru biti sladak… – piše, među ostalim, recenzent Mladen Vuković.
O književnici:
Miljenka Koštro, djevojački Knezović, rođena je 13. svibnja 1964. u selu Broćanac u općini Posušje. Osnovnu školu pohađala je u Broćancu i Vraniću, Opću gimnaziju u Posušju. Majka je troje djece. S obitelji živi u Viru kod Posušja. Iako je poeziju počela pisati još u osnovnoj školi, prvu zbirku pjesama objavila je tek s 39 godina života. Piše pjesme za djecu i odrasle, igrokaze i prozu. Od prosinca 2012., kao vanjska suradnica na Radiju Herceg Bosne, priređuje emisiju Odabrane stranice, kroz koju promiče književno stvaralaštvo te kulturu pisanja i čitanja. Suradnica je u emisiji Kad se smijah, tad i bijah (Radio Split). Radovi su joj objavljivani u časopisima: Osvit, Motrišta, Hrvatsko slovo, Suvremena pitanja, Zvona, Hrvatska misao, Imotska krajina, Svjetlo riječi, Crkva na kamenu, Podstranska revija, Hum, Katolički tjednik, Kvaka, Virko, Diskurs, Hrvatski glas Berlin i drugi. Stalna je suradnica dječjih listova Cvitak i Cvrčak, gdje objavljuje pjesme i kratke price, koje su joj objavljene i u nekoliko zbornika, pa i međunarodnih. Organizatorica je brojnih književnih druženja. Piše i kritičke osvrte. Članica je Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Matice hrvatske, Udruge hrvatskih aforista i humorista i HKD-a Napredak – Posušje.
Poezija joj je više puta nagrađivana. Godine 2016. u Podstrani (Jesenice) na sedmoj Večeri domoljubne poezije dobila je pjesničku nagradu (prvo mjesto) za svoju domoljubnu poeziju. Na pjesničkoj manifestaciji Stijeg slobode 2019. godine među 273 pjesme, pjesma U pogledu žene i majke, ušla je u uži izbor od sedam pjesama, a za njezinu interpretaciju osvojila je prvo mjesto. Godine 2019. na prvome natječaju Scavacona s pjesmom Danas sam ptica bila ušla je u tri najbolje. Godine 2021. za dječju je poeziju osvojila prestižnu književnu nagradu “Krešimir Šego”. Često pjesme i priče piše hercegovačkom ikavicom. Svake godine sudjeluje na posuškoj Večeri ikavice, gdje je i nagrađivana.
Dosad je objavila osam knjiga. Romani: Biti Viktor, Tri tajne; zbirke pjesama: Cvjetnjak na kamenjaru, Miris vječne mladosti, Čarolija svitanja, Klasje duše, Plamteći lahori. Objavila je i zbirku kratkih priča za djecu Pogled u nedogled, u izdanju DHK-a HB u Mostaru 2018., koja je u Zagrebu prilagođena slijepim i slabovidnim osobama.