Danas je Europska komisija usvojila svoj godišnji Paket proširenja, u kojem je predstavila sveobuhvatnu procjenu napretka zemalja-partnera u procesu proširenja u proteklih dvanaest mjeseci. Paket za ovu godinu ponovno potvrđuje da proces proširenja zauzima visoko mjesto na listi prioriteta EU-a. Također potvrđuje da je pristupanje novih država članica sve bliže ostvarenju.
Dosljednost i pristup zasnovan na rezultatima ključni su za uspješno pristupanje EU-u. Crna Gora, Albanija, Ukrajina, Republika Moldavija, Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Turska i Gruzija nastavljaju svoj europski put. Brzina kojom te zemlje provode reforme, osobito u područjima demokracije, vladavine prava i osnovnih prava, izravno utječe na tempo pristupanja. Te reforme korisne su i za zemlje koje teže članstvu i za postojeće članice EU-a, jer potiču prosperitet, demokraciju, sigurnost i stabilnost, a istovremeno otvaraju nove mogućnosti za građane i poduzeća, primjerice strateška ulaganja i pristup Jedinstvenom tržištu.
Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, izjavila je: „Posvećeniji smo nego ikad da proširenje EU-a postane stvarnost. Jer veća Unija znači snažnija i utjecajnija Europa na globalnoj sceni. Ali to mora biti i ostati proces zasnovan na ostvarenim rezultatima. Naš paket daje konkretne preporuke svim našim partnerima, a svima njima poručujemo: pristupanje EU-u je jedinstvena prilika. Obećanje mira, prosperiteta i solidarnosti. Uz odgovarajuće reforme i snažnu političku volju, svi možete iskoristiti ovu priliku.“
Procjene, zajedno s preporukama i smjernicama koje se odnose na prioritetne reforme, pružaju mapu puta partnerima u procesu proširenja prema članstvu u EU-u. Komisija ostaje u potpunosti posvećena pružanju podrške budućim državama članicama na tom putu. Postupna integracija zemalja koje teže članstvu u Jedinstveno tržište jača veze s Unijom čak i prije samog pristupanja. U protekloj godini ostvaren je značajan napredak. S obzirom na to da je Komisija proširenje postavila kao jasan cilj svoje politike u ovom mandatu, posvećena je osiguravanju kako spremnosti zemalja koje teže članstvu, tako i pripremljenosti EU-a da ih primi. U tu je svrhu uskoro bit će predstavljena Komunikacija o detaljnim pregledima politika i reformi.
Kako bi se osiguralo da nove države članice nastave primjenjivati i održavati ostvarene rezultate u područjima vladavine prava, demokracije i temeljnih prava, budući Ugovori o pristupanju trebali bi sadržavati snažnije mehanizme zaštite od nazadovanja u ispunjavanju obaveza preuzetih tijekom pristupnih pregovora.
Efikasna komunikacija, kao i suzbijanje stranog utjecaja i manipulacija informacijama, uključujući dezinformacije, predstavlja strateški imperativ.
Komisija je također spremna podržati napore država članica da dodatno učvrste povjerenje javnosti u proces i time doprinesu da se proširenje odvija uz legitimnost koja mu je potrebna.
Glavni zaključci
Crna Gora je ostvarila značajan napredak na putu ka članstvu u EU-u; zatvorila je četiri pregovaračka poglavlja u prošloj godini. Odluka Crne Gore da do kraja 2025. privremeno zatvori dodatna poglavlja odražava njezinu posvećenost europskim integracijama. Održavanje stabilnog napretka u provedbi reformi i kontinuirano traženje širokog političkog konsenzusa ključno je za ostvarenje cilja zemlje da do kraja 2026. okonča pristupne pregovore. Ako uspije zadržati dosadašnji tempo reformi, Crna Gora je na dobrom putu da ostvari ovaj ambiciozni cilj.
Albanija je ostvarila značajan napredak i u protekloj godini otvorila četiri klastera. Pripreme za otvaranje posljednjeg klastera u ovoj godini nalaze se u poodmakloj fazi. Napredak je ostvaren u području temeljnih pitanja, posebno u reformi pravosuđa te u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. Potrebno je nastaviti napore u ispunjavanju privremenih mjerila u okviru temeljnih pitanja, što će otvoriti put ka zatvaranju pregovaračkih poglavlja nakon provedbe potrebnih sektorskih reformi. Ostvarenje cilja koji je Albanija postavila – da zaključi pregovore do 2027. godine – ovisit će o tome hoće li održati reformski zamah i jačati inkluzivni politički dijalog. Ako zadrži dosadašnji tempo reformi, Albanija je na dobrom putu da ostvari ovaj ambiciozni cilj.
Usprkos neprekidnoj ruskoj agresiji, Ukrajina ostaje čvrsto posvećena svom putu ka članstvu u EU-u, te je uspješno završila proces skrininga i ostvarila napredak u ključnim reformama. Ukrajina je usvojila mape puta u područjima vladavine prava, javne uprave i funkcioniranja demokratskih institucija, kao i akcijski plan za nacionalne manjine, što je Komisija ocijenila pozitivno. Ukrajina je ispunila uvjete za otvaranje sljedećih klastera: jedan (temeljna pitanja), šest (vanjski odnosi) i dva (unutarnje tržište). Komisija očekuje od Ukrajine da ispuni uvjete za otvaranje preostalih triju klastera i radi na tome da omogući Vijeću da do kraja godine odobri otvaranje svih klastera. Ukrajinska vlada najavila je cilj privremenog zatvaranja pristupnih pregovora do kraja 2028. godine. Komisija je posvećena podršci tom cilju, ali smatra da je, kako bi se on ostvario, potrebno ubrzati tempo reformi, naročito u području temeljnih pitanja, a posebno vladavine prava.
Usprkos kontinuiranim hibridnim prijetnjama i pokušajima destabilizacije zemlje, Moldavija je značajno napredovala na svom putu ka članstvu u EU-u, te je uspješno zaključila proces skrininga. Prvi samit EU–Moldavija, održan u srpnju 2025. godine, označio je novu fazu suradnje i integracije. Moldavija je usvojila mape puta u područjima vladavine prava, javne uprave i funkcioniranja demokratskih institucija, koje je Komisija pozitivno ocijenila. Prema procjeni Komisije, Moldavija je ispunila uvjete za otvaranje sljedećih klastera: jedan (temeljna pitanja), šest (vanjski odnosi) i dva (unutarnje tržište). Komisija očekuje da će Moldavija ispuniti i uvjete za otvaranje preostalih triju klastera te radi na tome da omogući Vijeću da do kraja godine donese odluku o otvaranju svih klastera. Vlada Moldavije najavila je cilj privremenog zatvaranja pristupnih pregovora početkom 2028. godine. Komisija ostaje posvećena podršci tom cilju, koji je ambiciozan, ali ostvariv, pod uvjetom da Moldavija ubrza trenutni tempo reformi. Održavanje zamaha reformi ključno je, uz snažnu parlamentarnu podršku europskom putu zemlje nakon rujanskih izbora.
Polarizacija društva u Srbiji produbila se u kontekstu masovnih prosvjeda koji se održavaju širom Srbije od studenog 2024. godine, a koji odražavaju nezadovoljstvo građana, između ostalog, zbog korupcije i percipiranog nedostatka odgovornosti i transparentnosti, uz slučajeve prekomjerne uporabe sile prema sudionicima prosvjeda i pritisaka na civilno društvo. To je dovelo do sve složenijeg okruženja u kojem je retorika podjela ozbiljno oslabila povjerenje među ključnim akterima, što zauzvrat utječe na proces pristupanja EU-u. Reforme su značajno usporile. Iako se u posljednje vrijeme bilježe određeni koraci naprijed, poput ponovnog pokretanja postupka za izbor novog Savjeta regulatornog tijela za elektroničke medije (REM) i napretka u zakonodavnom postupku za Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, koji sada moraju biti dovršeni i primijenjeni, kao i nedavno povećane usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, što treba nastaviti, potrebno je još mnogo toga napraviti.
Očekuje se da Srbija prevlada zastoj u području pravosuđa i osnovnih prava te hitno preokrene trend nazadovanja u području slobode izražavanja i narušavanja akademskih sloboda. Procjena Komisije iz 2021. godine da je Srbija ispunila početne kriterije za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) i dalje ostaje važeća.
Sjeverna Makedonija nastavila je rad na mapama puta u području vladavine prava, reforme javne uprave i funkcioniranja demokratskih institucija, kao i na akcijskom planu za zaštitu manjina. Potrebne su dodatne brze i odlučne mjere u vezi s početnim kriterijima, u skladu s pregovaračkim okvirom, s ciljem otvaranja prvog klastera čim se ispune relevantni uvjeti. Potrebno je da Sjeverna Makedonija intenzivira napore u očuvanju vladavine prava, zaštiti nezavisnost i integritet pravosuđa te ojača borbu protiv korupcije. Zemlja mora usvojiti i potrebne ustavne promjene kako bi Ustav obuhvatio građane koji žive unutar njezinih granica, a pripadnici su drugih naroda, poput Bugara, kako je navedeno u Zaključcima Vijeća iz srpnja 2022., čije je pokretanje i provedbu zemlja preuzela.
U Bosni i Hercegovini politička kriza u entitetu Republika Srpska i raspad vladajuće koalicije oslabili su napredak ka članstvu u EU-u, što je za posljedicu imalo ograničene reforme, ostvarene konkretnije u područjima zaštite podataka i kontrole granice te potpisivanje Statusnog sporazuma o Frontex. Pozitivno je što je Bosna i Hercegovina u rujnu 2025. godine Europskoj komisiji dostavila svoju Reformsku agendu. Nakon nedavnih institucionalnih promjena u entitetu Republika Srpska, Bosna i Hercegovina ima priliku provesti reforme na europskom putu. Kako bi se učinkovito započeli pristupni pregovori, vlasti moraju, prije svega, finalizirati i usvojiti zakone usmjerene na reformu pravosuđa koji će biti u potpunosti usklađeni s europskim standardima, te imenovati glavnog pregovarača.
Kosovo je zadržalo posvećenost svom europskom putu, uz visok stupanj podrške javnosti. Kašnjenje u formiranju institucija nakon općih izbora u veljači usporilo je napredak reformi povezanih s EU-om. Potrebno je uspostaviti međustranačku suradnju i ponovno postaviti prioritete reformi, kako bi se Kosovo vratilo na europski put. Normalizacija odnosa sa Srbijom i provedba obveza iz Dijaloga ostaju sastavni dio europske perspektive Kosova. Komisija je spremna izraditi Mišljenje o zahtjevu Kosova za članstvo, ukoliko to zatraži Vijeće. Komisija je poduzela prve korake prema postupnom ukidanju mjera protiv Kosova koje su na snazi od svibnja 2025. Daljnji koraci uvjetovani su održivom deeskalacijom na sjeveru. Komisija planira daljnje ukidanje ovih mjera pod uvjetom da se, nakon drugog kruga lokalnih izbora, ostvari uredan prijenos lokalne vlasti na sjeveru i održi stanje deeskalacije.
Turska i dalje ostaje kandidatkinja za članstvo i ključni partner EU-a. Sukladno Zaključcima Europsko vijeće iz travnja 2024. godine, EU je unaprijedila odnose s Turskom u fazama, na proporcionalan i reverzibilan način, usredotočujući se na zajedničke prioritete. Obnova pregovora o rješavanju pitanja Cipra predstavlja ključni element suradnje. Istovremeno, sve veći broj pravnih postupaka protiv opozicijskih lidera i stranaka, uz brojna druga uhićenja, izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu poštivanja demokratskih vrijednosti u Turskoj. Premda dijalog o vladavini prava i dalje zauzima središnje mjesto u odnosima EU–Turska, pogoršanje demokratskih standarda, neovisnosti pravosuđa i temeljnih prava još uvijek nije riješeno. Pregovori o pristupanju s Turskom u zastoju su od 2018. godine.
U 2024. godini, Europsko vijeće zaključilo je da je proces pristupanja Gruzije EU-u de facto zaustavljen. Od tada se situacija naglo pogoršala uz ozbiljno ugrožavanje demokratskih standarda, praćeno brzim urušavanjem vladavine prava i teškim ograničenjima temeljnih prava. To se odnosi i na zakonodavstvo koje ozbiljno ograničava građanski prostor, slobodu izražavanja i okupljanja te krši princip nediskriminacije. Gruzijske vlasti hitno moraju preokrenuti trend demokratskog nazadovanja i poduzeti sveobuhvatne i konkretne mjere kako bi se adresirali preostali problemi i provedene ključne reforme, uz međustranačku suradnju i angažman civilnog društva, u skladu s vrijednostima EU-a. U skladu sa Zaključcima Europskog vijeća iz prosinca 2024. godine i s obzirom na kontinuirano nazadovanje Gruzije, Komisija smatra da je Gruzija kandidatkinja za članstvo samo nominalno. Gruzijske vlasti moraju pokazati odlučnu posvećenost kako bi preokrenule negativni trend i vratile zemlju na europski put.
Naredni koraci
Sada je na Vijeću da razmotri današnje preporuke Komisije i odluči o sljedećim koracima u procesu proširenja.
Kontekst
Proširenje je strog i pravedan proces zasnovan na rezultatima, odnosno na objektivnom napretku svake zemlje u procesu proširenja. EU podržava jačanje institucija, demokratsko upravljanje i reforme javne uprave u tim zemljama.
Kroz poticanje postupne integracije, EU osigurava koristi čak i prije formalnog pristupanja. Inicijative poput Plan rasta za Zapadni Balkan od 6 milijardi eura, Plan rasta za Moldaviju od 1,9 milijardi eura i Instrument za Ukrajinu od 50 milijardi eura omogućavaju zemljama napredak u provedbi reformi, ali i postizanje čvršće povezanosti s EU-om, na primjer kroz postupnu integraciju i sudjelovanje u SEPA-i i inicijativi „Roam Like at Home“.
Svako proširenje učinilo je našu Uniju snažnijom. Kada je deset zemalja pristupilo EU-u 2004., bilo je to najveće proširenje Unije u povijesti. U dvije desetljeća nakon toga, stanovnici novih članica doživjeli su dvostruko povećanje životnog standarda, smanjenje nezaposlenosti za gotovo polovicu, povećanje očekivanog životnog vijeka sa 75 na 79 godina, značajan pad siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje šest milijuna novih radnih mjesta. Za postojeće članice, trgovina se više nego petostruko povećala od tada, a stvoreno je i 20 milijuna novih radnih mjesta. Za EU u cjelini, Jedinstveno tržište tada je dobilo 74 milijuna novih potrošača, a ekonomija EU-a je unatoč globalnim krizama porasla za 27 %.