Knjigu hrvatskoga povjesničara i književnika Milana Šufflaya, u kojoj donosi sveobuhvatan prikaz povijesti Albanaca i njihov suživot s narodima koji su ih okruživali, objavilo je Društvo albanskih umjetnika Hrvatske (DEA).
Knjiga “Srbi i Arbanasi”, ističe nakladnik, pruža duboku povijesnu analizu i povezuje složene političke i kulturne utjecaje, stvarajući cjelovitu sliku povijesti koja osvjetljava prošlost Albanaca i otvara širi prozor u povijest cijelog Balkana.
DEA smatra kako je Šufflayeva knjiga ključna u albanologiji pa je važna za bolje razumijevanje bogate i složene prošlosti ovoga područja.
Naglašava kako je knjiga „Srbi i Arbanasi“ vodič kroz stoljeća povijesti, koji otkriva svu složenost i ljepotu odnosa među narodima koji su oblikovali ovaj dio svijeta.
Šufflayeva sposobnost da fragmentarne i često nesigurne povijesne izvore pretvori u bogat, detaljan i razumljiv povijesni prikaz, čini ovu knjigu neprocjenjivim izvorom za povijest Albanaca i njihovih susjeda, napominje nakladnik. Hrvatski povjesničar Šufflay kroz detaljnu analizu Albanaca prikazuje i utjecaje raznih civilizacija – grčke, rimske, bizantske i mletačke, te promjene koje su ove civilizacije donijele kroz vrijeme.
Naglasak u djelu, ističe, daje se interakcijama između albanskog i ostalih naroda, posebno u kontekstu osmanskih osvajanja.
Šufflay precizno istražuje političke i povijesne utjecaje koji su oblikovali dinamiku odnosa između naroda, analizirajući kako su vanjske sile, kao što su Osmansko Carstvo i sile sa zapada, utjecale na razvoj albanske kulture i društvene strukture.
Milan Šufflay je rođen 1879. godine u Lepoglavi. Ostavio je neizbrisiv trag u albanologiji svojim pionirskim radom i dubokim istraživačkim pristupom. Jedan je od utemeljitelja albanologije te autor prvoga hrvatskog znanstvenofantastičnog romana.
U knjizi „Srbi i Arbanasi“, Šufflay je uspješno rekonstruirao povijesni život Albanaca, usprkos ograničenim i rijetkim izvorima tog vremena, te stvorio koherentnu i povezujuću naraciju koja oslikava složenost međusobnih odnosa naroda Balkana i Mediterana.
U Kraljevini Jugoslaviji često su ga kroz tisak napadali velikosrpski krugovi. Pripadnici režimske organizacije Mlada Jugoslavija pričekali su ga u zasjedi, 18. veljače 1931. na pragu kuće u Dalmatinskoj ulici u Zagrebu i teško ga ozlijedili udarcima čekićem po glavi. Provalili su potom u stan i odnijeli u rukopisu zgotovljen III. svezak Codex albanicus. Milan Šufflay umro je 19. veljače 1931. od posljedica atentata, zadobivenih ozljeda glave.