U sklopu projekta “Daj zemlji priliku” po drugi put razgovaramo na temu Klimatskih promjena. Nermin Alihodžić je doktor pravnih znanosti s fokusom na međunarodno pravo, posebno u oblasti ekološkog prava. Njegova doktorska disertacija, obranjena na Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku, nosi naziv „Utjecaj vladavine prava na ekologiju“ i bavi se temom klimatskih promjena, tranzicijom na obnovljive izvore energije (OIE), te ulogom pravne države u zaštiti okoliša. Disertacija prepoznaje značaj prelaska na zelenu ekonomiju kao razvojne šanse za Bosnu i Hercegovinu, ali i kao izazov zbog kašnjenja u reformama i implementaciji OIE. Nermin Alihodžić je govorio za Običan radio na temu klimatske promjene.
“Klima je prosječno stanje atmosfere na nekom mjestu zemljine površine u dužem vremenskom razdoblju. Za dobivanje reprezentativnih podataka je potrebno 30 godina praćenja i evidentiranja atmosferskih podataka. Klimatske promjene su kompleksan mix vremenskih prilika, a varijable promjenjivosti tog procesa su priroda fosilnih goriva, ekonomija, društvo i posljedice izgaranja fosilnih goriva.“, za početak razgovora Nermin Alihodžić je objasnio pojmove klime i klimatskih promjena.
“Klimatske primjene su glavni krivac za ekstremne vremenske pojave kojima svjedočimo posljednjih godina u našoj državi. U posljednjoj godini dana smo imali ekstremno ljetnu temperaturu, požare, nedostatak padalina, pa iznenadne i obilne padaline gdje je u kratkom vremenskom razdoblju palo kiše koliko bi trebalo u pola godine, nedostatak snijega. Razmišljati kada je u pitanju fenomen klimatskih promjena da te promjene djeluju postepeno je pogrešno. Vrlo često čujemo konstataciju klima se promijenila i građani su svjesni toga. Kao domaćini više ne možemo organizirati olimpijske igre, tko može garantirati da će biti ozbiljnog snježnog pokrivača na našim olimpijskim planinama. Snijeg nam je itekako potreban za punjenje podzemnih akumulacija vode koje koristimo ljeti.“, istaknuo je Nermin Alihodžić.
“Pred nama je energetska tranzicija počela sramežljivo da se dešava. Naša energetska tranzicija je oslobađanje ovisnosti o fosilnom gorivu i prelazak na obnovljive izvore energije. Da bi se prešlo na obnovljive izvore bila izvedena pored razine društvene svijesti o tom značaju potrebna je educirana i sposobna radna snaga koja će ju sprovesti. Studije su pokazale da investicije za poticanje rasta ekonomije i tržišta rada nakon krize Covida 19 da se treba ulagati u energetsku tranziciju. Samo solarnoj industriji će trebati više od 60 milijuna radnika u sljedećem desetljeću. U posljednjih par godina se povećala zainteresiranost investitora u BiH.“, kazao je Nermin Alihodžić.
“Građanima treba objasniti što je to građanska energija i da oni mogu imati dobrobiti od proizvodnje električne energije od obnovljivih izvora energije. Građanima mora biti omogućeno da dobiju besplatne stručne savjete o korištenju obnovljivih izvora energije u svojim domaćinstvima, cijenama solarnih sustava, vjetroelektrana, načinu ugradnje, i tvrtkama koje nude te usluge, novim tehnologijama na tržištu, dostupnost informacija o različitim poticajima za unaprjeđenje korištenja obnovljivih izvora energije. Sve se to može ostvariti kroz uspostavu info centara za energetsku učinkovitost. Tu bi trebali i dobiti informacije kako smanjiti uštedu energije u svojim domovima. Ako ne budemo u energetskoj tranziciji nećemo biti konkurentni na tržištu Europske unije. Mi smo ovu životnu sredinu posudili od svoje djece i moramo je njima i ostaviti i čuvati i vratiti.”, zaključio je na kraju Nermin Alihodžić.