Na današnji dan rodio se Ivo Šeremet, slikar i Napretkov stipendist

Glasoviti bosanskohercegovački i hrvatski likovni umjetnik impresionističkog izričaja i Napretkov stipendist Ivo Šeremet rodio se na današnji dan 13. veljače 1900. u Livnu. Tu je završio i osnovnu školu. Godine 1912. Šeremet odlazi u Sarajevo gdje pohađa realnu školu, 1919. školovanje ga dalje vodi u Zagreb, a potom i u Beč, odnosno Krakov, gdje završava likovnu akademiju.

Kao student Akademije likovnih umjetnosti u Krakovu zavolio je slikanje prirode na otvorenom (en plein air) koje je bilo obvezna praksa u živopisnim planinskim predjelima Poljske. Plein air je naslijeđe slikarstva francuskog impresionizma i podrazumijeva promatranje motiva na otvorenom koji se oslikava brzo da bi se uhvatila trenutna atmosfera prirodnog okruženja. Za pejzaže Šeremet najčešće odabire gradske i planinske motive: planinu Čvrsnicu, grad Stolac sa srednjovjekovnom utvrdom, obronke Prenja oko Boračkog jezera, Konjic i Trebević. Priroda na njegovim slikama oživljena je eksplozijom boja i hrabro naglašenim kontrastima, naglašava se u tekstu Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine, prigodom izložbe slika Ive i Luke Šeremeta.

Do početka Drugog svjetskog rata Šeremet živi i stvara u Beogradu, a potom od 1941. do 1948. u Zagrebu, odakle se ponovno vraća u Sarajevo, gdje ostaje do kraja života.

O njegovoj “sarajevskoj fazi” likovni kritičar Miloš Radić u uvodu kataloga velike samostalne izložbe u Livnu 1980. godine piše. “…Šeremet je nastavio da intenzivno prati oblike u prirodi, služeći se bogatim ranijim iskustvom, ali uvijek i s ponekom notom novine i osvježenja. Uz strogost oblika, zadržavanju još u portretima i mrtvim prirodama, primjećuje se izvjesno “razmekšivanje” forme i šire shvaćeni impresionistički postupak u slikanju pejzaža, pa bi se ova nova faza mogla nazvati – faza impresioniranog realizma, u kojoj se forme donekle razlažu u vidljivije, kraće ili duže poteze kistom…”.

U povodu stogodišnjice rođenja slikara Ive Šeremeta, Rapko Orman napisao je kako su Livnjaci  čekali više od pola stoljeća Šeremetovu izložbu u Livnu. Izložba je  priređena 1977. godine. Bila je to najveća izložba koja je ikada organizirana u Livnu. Sav raspoloživi izložbeni prostor Narodnog univerziteta, bio je prekriven Ivinim slikama. Slika do slike, umijeće do umijeća. U veljači 1977. godine na poziv livanjskog SIZ-a kulture, Ivo je boravio u Livnu. Želio je doći na svoju izložbu, ali ga je bolest spriječila, pa je izložba otvorena bez njezina autora.

Ivine slike izlagane su u Livnu i u sklopu tematskih izložbi: Pejzaž u bh. slikarstvu XX. vijeka, Mrtva priroda u slikarstvu XX. stoljeća i sl. – koje su priređivane u okviru livanjskih kulturnih mozaika.

HKD Napredak u okviru svoje bogate i raznovrsne izdavačke djelatnosti izdavao je Hrvatski narodni kalendar koji je u periodu između dva rata bio od velike društvene važnosti, a naslovnice su često izrađivali akademski slikari. Uz Gabrijela Jurkića, Karla Mijića, radio ih je i Ivo Šeremet.

U povodu obilježavanja 120 godina od osnutka Hrvatskog kulturnog društva Napreda, Središnja uprava HKD Napredak je, iz svoje bogate zbirke umjetničkih djela, predstavila u Sarajevu, Tuzli i Mostaru  izložbu “Progressus fundus” koja se sastoji od odabranih radova – slike, grafike i crteži. Izložba obuhvaća više od pedeset umjetničkih radova istaknutih bosanskohercegovačkih, hrvatskih i slovenskih umjetnika, koji su, u svojim lokalnim sredinama, bili jedni od glavnih inicijatora i protagonista modernih umjetničkih tendencija, a među njima slikar i Napretkov stipendist Ivo Šeremet.

Šeremet, koji je kako kažu, važio kao nepopravljivi optimist i veliki organizacijski talent, 1959. godine osniva Umjetničku galeriju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a nešto kasnije i međunarodnu Slikarsku koloniju u Počitelju. Bio je redovni član Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 1973. i dobitnik je brojnih društvenih priznanja i nagrada (Šestotravanjska nagrada Grada Sarajeva i dr.).

Iza Ive Šeremeta ostao je veliki broj slika – pejzaža, mrtve prirode, aktova, portreta, autoportreta… Znatan broj je u fundusu Umjetničke galerije (bio je njezin prvi ravnatelj), također i u vlasništvu obitelji (Ivin atelje), a bilo ih je dosta i u posjedu Sarajlija i raznih sarajevskih institucija. Naravno, bilo ih je i u mnogim mjestima i galerijama ove i bivše države, kao i u fundusu Umjetničke kolonije u Počitelju. Umro je u Sarajevu 1991. godine.

Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD Napredak

Najnovije

Gradska kavana Hotela Park Široki Brijeg zapošljava konobara i šankera

Ako tražiš dinamičan i zabavan posao u ugodnom okruženju,...

Neda Ukraden predstavila novu simfonijsku verziju kultne pjesme Zora je u punoj Areni Zagreb

Neda Ukraden ekskluzivno je predstavila novu, simfonijsku verziju svoje kultne...

Predsjednik Čović: 30 godina nesavršenog Daytonskog putovanja – povijest, izazovi i trajna važnost očuvanja mira

Prof. dr. sc. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora...

Objavljena digitalna kompilacija Šta je čovik, 20 hitova, povodom 12. obljetnice smrti Vinka Coce

Na današnji dan, prije 12 godina, napustio nas je Vinko...

Nove nagrade Lutkarskog kazališta Mostar za predstavu Utopija

Ansambl Lutkarskog kazališta Mostar je  sudjelovao na 39. Lutkarskoj...

CBBiH podsjeća na rokove za zamjenu novčanica KM iz razdoblja 1998 – 2009. godine

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) podsjeća na rokove...

Prigodnom markom HP Mostar obilježava 50. obljetnicu smrti s. Bogoljube Jazvo

50. obljetnicu smrti s. Bogoljube Jazvo Hrvatska pošta (HP)...