U organizaciji Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, a u sklopu obilježavanja 140. obljetnice dolaska Silvija Strahimira Kranjčevića u Mostar u utorak 22. rujna 2026. održan je znanstveni skup pod nazivom „Kranjčevićev Mostar: Sto četrdeset godina kulturnoga i književnoga nasljeđa“.
Skup je održan u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače, a bio je posvećen Kranjčevićevu pedagoškomu, kulturnomu i književnomu djelovanju i njegovu tragu koji je ostavio u Mostaru.
Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i predsjednik Organizacijskog odbora znanstvenoga skupa prof. dr. sc. Dražen Barbarić je rekao da simpozij pokriva širok dijapazon različitih uvida, interpretacija, interdisciplinarnih rakursa o odnosu Silvija Strahimira Kranjčevića i Mostara, kao toposa u onom trenutku u kojem je djelovao kada je došao u Mostar.
Na skupu su sudjelovali učenici iz Mostara iz Osnovne škole Silvije Strahimir Kranjčević te srednjoškolci Gimnazije Mostar i Gimnazije fra Grge Martića.
Kolekcionar koji je priredio izložbu „Kranjčević u Mostaru“ i predsjednik Organizacijskog odbora znanstvenoga skupa prof. dr. sc. Antonio Sesar je rekao kako su izložbu posjetili učenici iz raznih krajeva BiH. Kazao je kako ovaj skup na suvremen način interpretira Kranjčevića kao osobu, njegovu poeziju te pedagoško, kulturno i književno djelovanje.
Zamjenik ravnatelja Federalne novinske agencije prof. dr. sc. Ilija Musa, jedan od izlagača istaknuo je kako se Kranjčevića najčešće promatra kao pjesnika. „Važan dio njegova djelovanja i utjecaja na književni i kulturni život ostvaren je putem medija njegova vremena te njegov put u medijima vodi od autora, preko kritičara, do urednika i kulturnog posrednika“, kazao je Musa.
Jedan od izlagača bio je prof. dr. sc. Ivica Petrović koji je govorio o odnosu prevoditeljske teorije i prakse, s posebnim osvrtom na Silvija Strahimira Kranjčevića kao prevoditelja Heinricha Heinea. Rekao je kako skup pokriva različite teme od Kranjčevićeva medijskog, povijesnog značenja, preko nekih književnih tema, do filozofskih osvrta te smatra da će skup donijeti i neke nove spoznaje o Kranjčevićevu stvaralaštvu.
Znanstveni skup održan je u tri panela o temama „Kranjčević u kulturnome, društvenome i medijskome kontekstu“, „Kranjčevićeva poetika, ideje i književna tradicija“ te „Kranjčevićev jezik, nasljeđe i kulturno pamćenje“.
U okviru obilježavanja ove važne obljetnice ranije je u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače otvorena izložba „Kranjčević u Mostaru – Dijalog između riječi i slike“, koja predstavlja iznimno bogatu zbirku rijetkih izdanja. Program znanstvenoga skupa obuhvatio je tri tematska panela. Prvi panel bio je posvećen Kranjčeviću u kulturnome, društvenome i medijskome kontekstu, a o njegovu radu i utjecaju govorili su će Perina Meić, Ilija Musa, Željko Ivanković i Marija Krešić. Drugi panel tematski se bavio Kranjčevićevom poetikom, idejama i književnom tradicijom, a izlagali su Ivica Petrović, Ita Lučin, Ivona Baković i Marija Vasilj. Treći panel fokusiran je na Kranjčevićev jezik, nasljeđe i kulturno pamćenje. U sklopu trećeg dijela skupa izlagali su Jelena Jurčić, Ljiljana Herceg, Antun Lučić te Irina Budimir i Damir Mišetić.
Mladi su sa zanimanjem slušali izlaganja o velikom pjesniku
Vrlo zapaženu i bogatu kulturnu manifestaciju „ Kranjčević u Mostaru“ organizirali su Zaklada Sesar, HKD Napredak Glavna podružnicu Mostar, Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače, Akademija likovnih umjetnosti SUM-a i Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru.