Ministar Anušić na sinoć održanoj tribini u Zagrebu poručio „Hrvatski narod najviše vjeruje Hrvatskoj vojsci“
U Zagrebu je 16. siječnja 2025. godine, u organizaciji Hrvatske paneuropske unije i zagrebačkog ureda Zaklade Hanns Seidel, održana tribina pod nazivom „Uloga Hrvatske vojske i njezina modernizacija u sustavu europske sigurnosti“.
Glavni govornik na tribini bio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Republike Hrvatske, Ivan Anušić. Tribinu su svojim pozdravnim govorima otvorili prof. dr. sc. Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije, i mr. sc. Aleksandra Markić Boban, ravnateljica zagrebačkog ureda Zaklade Hanns Seidel.
Prof. Barišić naglasio je kako je mirovni poredak svijeta narušen te da se Europa nalazi u vremenu iskušenja i odluka. „Za Europu je ovo vrijeme iskušenja i odluka. Europska unija treba štititi svoje građane te brinuti o svom neposrednom susjedstvu. Europljanima mora dati osjećaj sigurnosti i izgleda za razvoj“, poručio je Barišić. „U pogledu vanjske sigurnosti Europska komisija slijedi politiku jačanja europske obrane koja je komplementarna s NATO-om. To uključuje veća izdvajanja za obranu, jačanje obrambene industrije i rješavanje nedostataka u obrambenim sposobnostima“, dodao je u svojem uvodnom govoru. Barišić je istaknuo i geslo pod kojim je Poljska preuzela predsjedanje Europskom unijom: „Sigurnost, Europo!“, naglašavajući važnost ove teme.
U svom govoru Markić Boban se osvrnula na nužnost modernizacije i jačanja obrambenih kapaciteta Hrvatske i Europe, ističući da su te mjere ključne za očuvanje dugoročne stabilnosti i mira u sve složenijem geopolitičkom okruženju. Prisjetila se značajnog jubileja – 33 godine od međunarodnog priznanja Republike Hrvatske – te istaknula postignuća koja su Hrvatsku pozicionirala kao čvrsti oslonac europske sigurnosti, posebno u kontekstu zaštite nacionalnih i europskih granica. Naglasila je neophodnost solidarnosti, otpornosti i zajedničkog djelovanja kao temelja očuvanja europskog projekta. “Svi građani neke države njezini su rođeni branitelji.” Ova misao, kako je istaknula, duboko sažima suštinu otpornosti i zajedništva, koji su ključni ne samo u vremenima stabilnosti, već i u trenucima nesigurnosti, neizvjesnosti i izazova.
Videoporukom sudionicima se obratio i dr. sc. Klaus Fiesinger, regionalni direktor Zaklade Hanns Seidel, koji je istaknuo dugogodišnju suradnju Zaklade s Paneuropskom unijom i podršku njihovim načelima.
Okupljenima su se obratili i mr. sc. Marko Pavić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, te umirovljeni general Josip Lucić u ime potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra branitelja Tome Medveda.
Pavić je podsjetio da je premijer Andrej Plenković izvijestio Hrvatski sabor o temama koje su dominirale na nedavnim Europskim vijećima. „Jasno je da su sigurnosna pitanja Ukrajine, Gaze, Palestine i globalne sigurnosti bila među glavnim prioritetima. U tom kontekstu, snažno jačanje Hrvatske vojske ne samo da podupire naše integracije u europske i međunarodne organizacije, već je i važan faktor koji dodatno osnažuje sigurnost Hrvatske i regije“, kazao je Pavić.
Lucić je pohvalio rad ministra Anušića. „Imamo sreće da danas imamo čovjeka kao što je ministar, koji beskompromisno brani Hrvatsku vojsku i vrlo otvoreno govori da se Hrvatska mora naoružati i da moramo pokrenuti služenje vojnoga roka“, poručio je.
Ministar Anušić u svojem je izlaganju detaljno predstavio proces modernizacije oružanih snaga Republike Hrvatske. “Modernizacija Hrvatske vojske započela je 2016. godine, a od tada svjedočimo značajnim iskoracima u opremanju vojske najmodernijim zapadnim borbenim sustavima i tehnikama”, izjavio je ministar, naglasivši važnost ulaganja u opremu koja će osigurati dugoročnu sigurnost Hrvatske i doprinijeti stabilnosti europskog sigurnosnog sustava. Jedan od najsvjetlijih primjera tih ulaganja je nabava višenamjenskih borbenih aviona Rafale, koji će do kraja svibnja biti potpuno operativni u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu. Tu je i nabava borbenih helikoptera Black Hawk, koji su izuzetno učinkoviti kako u borbenim, tako i u transportnim operacijama. „Do 2028. godine Hrvatska će imati 12 Black Hawk helikoptera, a četiri su već stigla u zemlju. Ovi su helikopteri ključni za našu specifičnu konfiguraciju i geografski položaj, te omogućuju brzo i precizno djelovanje u kriznim situacijama”, izjavio je Anušić.
Također, ministar je spomenuo i nabavu 89 borbenih vozila Bradley, od kojih je 44 već u procesu remonta u Đuri Đakoviću. “Ova vozila predstavljaju važan iskorak u modernizaciji Hrvatske kopnene vojske, jer će omogućiti veću mobilnost i učinkovitost u vojnim operacijama”, rekao je ministar. Poseban interes izazvala je i nabava moćnog raketnog sustava HIMARS, koji će dodatno ojačati sposobnosti Hrvatske vojske u modernom ratovanju. Anušić je također potvrdio da su u tijeku pregovori o nabavi tenkova Leopard, a najavio je i nabavu besposadnih letjelica Bayraktar, čime će se dodatno osnažiti protuzračna obrana Hrvatske. „Hrvatska je dosegla 2% BDP-a izdvajanja za obranu i time se nanovo iskazala kao pouzdana NATO saveznica koja ulaže u obrambenu snagu i modernizaciju“, poručio je ministar.
Ministar je istaknuo da hrvatski narod najviše vjeruje u instituciju Hrvatske vojske, što je, kako je rekao, “iznimno važan faktor za daljnje jačanje povjerenja u našu sigurnost i obranu”. “Hrvatska vojska uživa ogromno povjerenje građana, a to je odgovornost koju ozbiljno shvaćamo i koja nas potiče na daljnje jačanje njezinih sposobnosti”, kazao je ministar.
Zaključio je kako će nakon završetka postojećih procesa modernizacije, Ministarstvo obrane nastaviti ulagati u nove borbene sustave koji će biti nadogradnja na već postojeće, te osigurati dugoročnu i održivu sigurnost Hrvatske u skladu s europskim i globalnim standardima. U tom je kontekstu istaknuo važnost ulaganja u ljudske resurse te da su hrvatski vojnici izrazito cijenjeni u međunarodnim misijama. „Časno je služiti domovini, i oni koji biraju taj poziv biraju ga primarno zbog velike ljubavi prema domovini“, rekao je Anušić.
Tribina je okupila predstavnike političkog i akademskog života, stručnjake za sigurnosna pitanja te zainteresiranu javnost. Rasprava koja je uslijedila nakon izlaganja otvorila je brojna pitanja o budućem smjeru europske sigurnosne politike i ulozi Hrvatske u tim procesima.
Sudionici su istaknuli potrebu za nastavkom dijaloga o ključnim strateškim temama te pohvalili napore organizatora u promicanju javne rasprave o važnim sigurnosnim pitanjima.