Majda Fetahagić: Ne postoji ništa na životinji što se baca, sve je iskoristivo

Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica održao je radionice o upravljanju animalnim otpadom u ZDŽ. Projekt Instituta su podržali Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikaciju i zaštitu okoliša i Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko – dobojske županije.

Majda Fetahagić, doktorica veterinarske medicine, uposlenik Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, angažirana na projektu “Održivo upravljanje animalnim otpadom na području ZDŽ” gostovala je u programu Običnog radija. Majda Fetahagić bila je sugovornicom na temu Otpad kao okolišni problem današnjice s naglaskom na animalni otpad u sklopu projekta “Daj zemlji priliku”.

Pokrenuli smo projekt „Održivo upravljanje animalnim otpadom na području Zeničko-dobojske županije s ogromnom podrškom dva resorna ministarstva, a to su Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i Ministarstvo za ekologiju. Cilj projekta je odmah razviti održiva rješenja za pravilno zbrinjavanje animalnim otpadom s fokusom na zaštitu okoliša i javno zdravlje.“, kazala je Majda Fetahagić.

Trenutna situacija u BiH u upravljanju s animalnim otpadom je ogroman izazov zbog nedostatka infrastrukture i jasnih regulativa. Najveći izazov uključuje nedostatak edukacije o pravilnom zbrinjavanju i ograničeni kapaciteti za odlaganje animalnog otpada.”, istaknula je Majda Fetahagić.

Animalni otpad – 1

Animalni otpad uključuje sve biološke otpade nastale od životinja, kao što su ostaci mesa, kostiju, perja, kože, unutarnjih organa. Ovaj otpad može ozbiljno predstavljati rizik po okoliš i zdravlje ljudi i životinja ako se ne zbrinjava pravilno. Pravilan i jedini način za odlaganje animalnog otpada je kompostiranje, digestija, spalionice, zavisno sve o vrsti otpada i lokalnih zakona. Najveće posljedice lošeg upravljanja animalnim otpadom su kontaminacija tla i vode.“, objasnila je Majda Fetahagić.

U animalni otpad spada i svo đubrivo nastalo u tijeku proizvodnje životinja. Životinje jednako kao i ljudi prolaze kroz antibiotsku terapiju, to sve prolazi kroz digestivni trakt i izbacuje se vani. Ako đubrivo ne ostavimo da odleži određeno vremensko razdoblje opet u našem zemljištu imamo i antibiotike i teške metale. Uginule životinje bi se trebale zakopati i posuti krečem.“, kazala je Majda Fetahagić.

Projekt "Daj zemlji priliku" sufinancirao je Fond za zaštitu okoliša FBiH. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Običnog radija i ne predstavlja nužno stav Fonda za zaštitu okoliša FBiH.

Najčitanije

Pad Zapadnog Rimskog Carstva 476. – događaj koji je zauvijek promijenio povijest (I. dio)

Pad Zapadnog Rimskog Carstva koji se dogodio 476. godine...

Darko Puljić o poduzetništvu: Slušajte sebe, radite i borite se

Danas u programu Običnog radija gostovao je Darko Puljić....

Davor Vidačak: Želimo stvoriti platformu za razmjenu znanja i iskustva

Konferencija MoBizz 2024 - Ekonomski izazovi i financijske strategije...

Elektro Mont Mostar raspisao natječaj za nova radna mjesta – 2 izvršitelja

Elektro Mont doo Mostar obiteljsko poduzeće koje posluje od...

Darko Knezović: Svi trebamo postati ne samo potrošači energije nego i proizvođači

U sklopu projekta “Daj zemlji priliku” gostom je bio Darko Knezović,...

Martin predstavio svoju iščekivanu prvu pjesmu: „Maštarija“!

Nakon što se već prvim nastupima u The Voice...

dr. Tanja Krešić: Podrška obitelji i ne odustajanje u dojenju su najbitniji

Trenutno se u svijetu obilježava tjedan dojenja. Sinoć je...

Borsa Open 2024 – sportski spektakl uskoro u Mostaru

Mostar će početkom studenog ugostiti Borsa Open 2024, najveći sportski...