Kolumna visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Evropske komisije Josepa Borrella: Pamtimo Srebrenicu: suočavanje s prošlošću u službi izgradnje mira!
U srpnju1995. ispisano je jedno od najmračnijih poglavlja moderne europske povijesti. Preko 8.300 dječaka i muškaraca sistematski je ubijeno i pokopano u masovne grobnice u brdima oko Srebrenice. Danas, 29 godina kasnije, 14 od tih žrtava, koje su tek nedavno identificirane, naći će svoj smiraj u Memorijalnom centru i mezarju Srebrenica-Potočari. Za njihove obitelji i najmilije, konačno je završen dugo i bolno razdoblje neizvjesnosti.
Srebrenica ostaje dubok ožiljak u povijesti Europe. Neuspjeh da se spriječi ovaj genocid je teret koji i dalje nosimo. I Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde nesporno su utvrdili da je ovaj zločin genocid.
Obećali smo da nikada nećemo zaboraviti – niti žrtve, niti trajnu bol njihovih obitelji i najmilijih. Njihovo sjećanje nas tjera da svaki dan radimo kako bismo osigurali da se povijest ne ponovi, u svijetu u kojem se mir čini sve krhkijim.
Svojom odlukom o proglašavanju 11. srpnja za Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995., Generalna skupština Ujedinjenih nacija dodatno je istakla značaj ove tragedije i van europskog kontinenta.
Međutim, u Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji i dalje je prisutna zabrinjavajuća tendencija negiranja. Bilo kakvo negiranje genocida je šamar pravdi i prepreka pomirenju. Stav Europske unije je jasan – nema mjesta negiranju genocida, povijesnom revizionizmu ili veličanju ratnih zločinaca u društvima koja cijene istinu i pravdu.
Pomirenje je odgovornost svih. Pomirenje nije apstraktan cilj, već mora postati svakodnevna praksa sveprisutna u politici, obrazovanju i svakoj drugoj sferi svakodnevice. Uloga političkih lidera u regiji je, iznad svega, da odbace retoriku podjela i aktivno promoviraju pomirenje, što, opet, iziskuje uvažavanje povijesnih činjenica, pijetet prema žrtvama i njegovanje kulture mira i suradnje.
Lideri zemalja članica EU-a su u ožujku donijeli odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Početak ovog puta k članstvu vraća nadu u političku stabilnost, ekonomski rast i bolju budućnost za građane u BiH. Naglašava opredijeljenost EU da podrži Bosnu i Hercegovinu u uspostavljanju funkcionalne demokratske države i društva u kojem prevladavaju pluralizam, pravda i ljudsko dostojanstvo.
Pokazali smo da je to moguće. Naime, i sama EU je zamišljena da donese mir i pomirenje na europskom kontinentu, dugo podijeljenom krvavim bratoubilačkim ratovima. To ne bi bilo moguće bez prihvaćanja utvrđenih povijesnih činjenica i posvećenosti izgradnji institucija koje će osigurati trajni mir.
Genocid u Srebrenici je bolan podsjetnik na ono što se može dogoditi kada političke elite oslobađaju i promoviraju mržnju. Naša je zajednička dužnost osigurati da ovo sjećanje služi kao snažan podsjetnik na posljedice takve mržnje i netolerancije. Naša je zajednička dužnost da osiguramo da se ova zlodjela nikada više ne ponove. Europska unija stoji uz Bosnu i Hercegovinu u ovom nastojanju.