Godinu dana nakon poplava: udruženim snagama u sprječavanju budućih tragedija.
Prije godinu dana, 4. listopada 2024., Bosnu i Hercegovinu pogodile su razorne poplave i klizišta. Poplave su zahvatile više općina, odnijele 27 života, raselile više od tisuću obitelji te uništile domove, infrastrukturu i gospodarstvo.
Teško je zamisliti bol koju građani pogođenih zajednica i danas nose. Nikada neću zaboraviti ono što sam vidio u Donjoj Jablanici u danima nakon katastrofe, niti ljude s kojima sam se susreo. Danas su oni u našim srcima i mislima, baš kao što su bili i prije godinu dana.
Sjećanje na poplave također je sjećanje na snagu i zajedništvo koje je uslijedilo. Prve spasilačke službe neumorno su radile na zaštiti života. Uključili su se volonteri. Susjedi su pomagali susjedima. U tim teškim vremenima vidjeli smo ono najbolje od ljudske prirode – najbolje od Bosne i Hercegovine.
Europska unija bila je ponosna što je stajala uz Bosnu i Hercegovinu od prvih sati, šaljući spasilačke timove, skloništa za izvanredne situacije i opremu putem Mehanizma civilne zaštite EU-a.
Solidarnost među partnerima u kriznim vremenima temeljno je načelo EU-a, kao projekta utemeljenog na cilju jačanja mira, suradnje i partnerstva diljem našeg kontinenta. Kada je predsjednica Ursula von der Leyen posjetila Donju Jablanicu samo nekoliko tjedana nakon katastrofe, najavila je paket potpore za oporavak od 20 milijuna eura za obnovu kuća, škola, vrtića i cesta, kao i za potporu poljoprivrednicima, malim poduzećima i ugroženim obiteljima. Ova pomoć već donosi novu nadu zajednicama diljem Jablanice, Konjica, Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Mostara, Vareša i Drvara.
Uz hitnu potporu za obnovu domova i sredstava za život, EU je također izdvojila dodatnih 45,7 milijuna eura iz Fonda solidarnosti, surađujući s lokalnim vlastima na dugoročnoj obnovi i jačanju zajednica širom Bosne i Hercegovine.
Istinsko partnerstvo nadilazi samu obnovu izgubljenoga – partnerstvo znači suočavanje s uzrocima koji takve katastrofe čine tako pogubnima. Poplave poput ovih nisu izolirani događaji. One su među najčešćim prirodnim katastrofama s najvećom materijalnom štetom, a postaju sve češće i razornije zbog klimatskih promjena. Ali prirodne nepogode ne moraju postati ljudske tragedije. Kada odgovornost izostaje, kada prostorno planiranje zanemaruje rizike ili kada nemar podriva sigurnosne standarde – tada su ljudski životi dovedeni u opasnost. Jačanje vladavine prava i institucija pomaže u sprječavanju katastrofa jer osigurava zaštitu građana i odgovornost vlasti.
Stoga prevencija i pripravnost moraju biti okosnica našeg zajedničkog djelovanja. Europska unija pomaže Bosni i Hercegovini unaprijediti sustave ranog upozoravanja, uključiti procjene rizika u prostorno planiranje i poboljšati odgovor na katastrofe. Također podržavamo bolju zakonodavnu regulativu i snažniju koordinaciju među vlastima. Poplave nisu samo fizičke katastrofe – one duboko pogađaju ljude i zajednice. Najteže posljedice snose žene, djeca, stariji i najranjivije skupine. Naši napori za oporavak usmjereni su upravo na one kojima je pomoć najpotrebnija, osiguravajući da i njihov glas bude dio procesa obnove.
Ne možemo spriječiti svaku katastrofu. Ali možemo se pripremiti. Možemo ulagati u modernu infrastrukturu, osnažiti lokalne sustave odgovora i uskladiti se s europskim standardima za zaštitu voda i okoliša. Prevencija spašava živote i štiti zajednice. Na ovaj način odajemo počast onima koje smo izgubili i štitimo one koje još uvijek možemo.