Zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić (HDZ BiH) podnio je kaznenu prijavu državnome Tužiteljstvu BiH i policijskoj agenciji SIPA-i protiv hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Željka Komšića tvrdeći da je prekršio zakone i oštetio Hrvate imenovanjem generala koji nisu imali za to uvjete.
Predsjedništvo BiH je u prosincu prošle godine imenovalo novi Generalski zbor Oružanih snaga BiH u kojemu su bošnjački i srpski član državnog vrha Denis Bećirević i Željka Cvijanović potvrdili bošnjačke i srpske generale onako kako ih je predložilo ministarstvo obrane BiH.
Tako nije postupio Željko Komšić koji je tom prigodom umirovio jednoga hrvatskog generala Marka Stojčića, te promijenio raspored preostale trojice hrvatskih generala imenujući Martina Propadala za generala iako po navodima zamjenika ministra Slavena Galića za to nije imao uvjete. Uz to je rekao kako je Komšić prekršio Zakon o obrani BiH i Zakon o službi u Oružanim snagama BiH zbog čega je i podnio kaznenu prijavu.
– Podnio sam kaznenu prijavu protiv Željka Komšića zbog kršenja Zakona o obrani i Zakona o službi u oružanim snagama BiH oko imenovanja hrvatskih generala u Oružanim snagama BiH. Na taj je način napravljena i šteta cijelom sustavu obrane i Oružanim snagama, a napose Hrvatima u BiH kao konstitutivnom narodu koji ima zajamčenu ulogu u ovome sustavu, rekao je Galić za Hinu.
Dodao je kako je prigodom imenovanja generala posve narušena zakonska procedura pa o potvrdi generala nije odlučivala parlamentarna skupština BiH.
– Problem je što nisu zakonom predviđene procedure ispoštovane o imenovanju generala i cijeli zakon je time doveden u pitanje. Potpuno je zanemarena uloga Parlamenta kao zakonodavnog tijela koje nije potvrdilo odluku Predsjedništva BiH, dodao je zamjenik ministra obrane BiH.
Novi saziv generala je svejedno početkom veljače preuzeo dužnost iako njihovo imenovanje nije potvrdio Parlament BiH.
Hrvatske stranke u BiH osporavaju Željku Komšiću legitimitet kao hrvatskog člana BiH Predsjedništva navodeći kako zastupa interese bošnjačke strane budući su ga u četiri navrata na poziciju u državni vrh većinom birali Bošnjaci.