Zaštićeno područje je geografski jasno određen prostor koji je namijenjen zaštiti prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih usluga ekološkog sustava. “Aktivnosti zaštićenog područja” je tema druge emisije projekta “Daj zemlji priliku”.
Gošća emisije bila je dr. sc. Irena Rozić, voditeljica stručne službe Parka prirode Hutovo blato.
“Park prirode Hutovo blato je prije svega jedna oaza u našem kršu. To je močvarno područje koje je jedinstveno prema svojoj geološkoj, biološkoj i krajobraznoj raznolikosti. Osim što je značajno za našu lokalnu razinu ima i važan međunarodni status. To je prostor od 8 tisuća hektara, a 50% prostora zauzima voda. Hutovo blato je jedan od tri parka prirode u BiH, ali nosi titulu jednog od najstarijih prostora. Zaštita ovog prostora je počela 1954. godine. Od 1995. to je prostor koji je park prirode i prostorom se upravlja temeljem strateških dokumenata koji su doneseni. To su prostorni plan i plan upravljanja.“, ističe Irena Rozić.
“Ovo je prostor koji ima izrazito zanimljivu geomorfološku strukturu, izrazito vrijede krajobrazne raznolikosti i onda i biološka komponenta što svi vidimo ptice, ribe, biljke. To je jedini ostatak močvare na području delte rijeke Neretve. Kao takvo močvarno područje je centar za endemske vrste, važno gospodarsko središte. Hutovo blato se nalazi na jednom od migracijskih puteva gdje ptice idu iz Europe u Afriku. Sve vrste ptica koje prelijeću preko Europe zadržavaju se duže ili kraće na prostoru Hutovog blata.“, otkrila nam je Irena Rozić.
Međunarodni Savjet za zaštitu ptica (ICBP) uvrstio je 1998. god. “Hutovo blato” u listu međunarodno važnih staništa ptica. Potom je 2001. god. Park prirode “Hutovo blato” upisan u listu močvara od međunarodne važnosti po metodologij Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu.
“Hutuovo blato je uspostavljeno s ciljem očuvanja, zaštite i unaprijeđena ekosustava. Kada govorimo o prijetnjama to su prije svega antropogeni pritisci koji se odnose na hidrološku komponentu. Najveći problem je nedostatak vode, promjene koje su se događale na cijelom slivnom području vode. Sva voda u Hutovom baltu dolazi iz izvorišnih zona u gornjem dijelu blata. Ima registrirano preko 60 različitih izvora i oni stvaraju izdašnu vodu koju imamo. Oduzimanje voda u rijeci Bregavi, Trebišnjici je uvjetovalo da dolazi do slabije prihrane u gornjim izvorišnim zonama i dolazi do promjene ekosustava.“, kazala je Irena Rozić.
“Parkovi prirode su prostori predviđeni za edukaciju, unaprjeđenje turizma i nositelji su razvoja regije. Javno poduzeće prije svega ima za cilj čuvati određene dijelove prostora. Vodimo se određenim posjetima edukativnog karaktera. Trenutno je kod nas vrijeme gužve, turizam se odvija na način foto safarija, edukacijskih šetnji. Uglavnom imamo posjete dogovorene sa školama. U principu svi strateški dokumenti koji se donose uvijek predviđaju i broj turista i koji je njihov pritisak.”, govori Irena Rozić o utjecaju turizma na zaštićeno područje.
“Previše smo užurbani i mislimo da imamo vremena. Mislimo da će sve ljepote prirode biti tu i za 50 ili 100 godina. Međutim pritisci općenito na prirodu su veliki, događaju se velike promjene ali od užurbanosti ih ne primjećujemo. Važno je imati prostore koji su stvarno zakonom zaštićeni. Park prirode je zaštićen i na nacionalnoj razini, ta područja moraju biti centri u koja će se ulagati i u kojima postoji kadar koji se bavi stvarno očuvanjem i predstavljanjem toga.“, zaključila je na kraju.
