Alen Zulić, vijećnik u Gradskom vijeću Grada Bihać imenovan je za vršitelja dužnosti direktora javnog poduzeća Nacionalni park „Una“ bez javnog natječaja i uz otvoreno kršenje zakona, piše transparentno.ba.
Iako je Zakon o sukobu interesa u organima vlasti FBiH jasan i ne dozvoljava izabranim službenicima da budu imenovani u upravu ili na poziciju ovlaštenog lica u javnom poduzeću, Vlada Federacije BiH je na sjednici u travnju ove godine dala suglasnost na odluku Nadzornog odbora JP Nacionalni park „Una“ iz Bihaća da Alena Zulića, gradskog vijećnika u Bihaću, imenuje na mjesto v.d. direktora ovog javnog poduzeća.
Kako se radi o imenovanju na nespojive funkcije, koje je nemoguće prijaviti jer u Federaciji BiH još uvijek ne postoji tijelo nadležno za sukob interesa, TI BiH se neposredno nakon ovih saznanja obratio Vladi FBiH sa zahtjevom da se nadzorni odbor izjasni o ovoj odluci. U odgovoru se navodi kako članovi nadzornog odbora „nisu imali informaciju da isti ne ispunjava formalno-pravne uvjete jer se za imenovanje vršitelja dužnosti ne provodi natječajna procedura“ te da je imenovani (Zulić) odmah po preuzimanju funkcije v.d. direktora upoznat s odredbama Zakona o sukobu interesa i nespojivosti funkcija koje je u tom trenutku obavljao.
TI BiH se također obratio i upravi Nacionalnog parka Una sa zahtjevom da obrazloži imenovanje osobe na očigledno nespojive funkcije, na što su iz ovog poduzeća izjavili da je nadzorni odbor prilikom imenovanja u obzir uzimao formalno pravne uvjete, te da se prilikom imenovanja na poziciju vršitelja dužnosti ne razmatraju opći i posebni uvjeti za izbor za direktora.
Ovakvo tumačenje predstavlja opasan presedan budući da povlači zaključak da se bilo tko može imenovati za v.d. direktora, bez obzira na uvjete koje propisuje zakon. Osim toga, ne postoji niti jedna zakonska odredba koja daje uporište za ovakav pristup jer formalno ali i u praksi vršitelji dužnosti imaju identična ovlaštenja kao i direktori javnih poduzeća koji su imenovani u „punom kapacitetu”.
TI BiH se po ovom slučaju obratio i Gradskom vijeću Grada Bihaća s upitom je li Alen Zulić prilikom imenovanja na poziciju direktora javnog poduzeća obavijestio Središnju izbornu komisiju BiH i lokalni parlament.
U odgovoru se navodi da je Zulić predsjedavajućem gradskog vijeća dostavio informacije o svom imenovanju 28. lipnja 2024. godine, dakle dva mjeseca nakon imenovanja, te da je CIK prihvatio prestanak njegovog mandata u Gradskom vijeću Grada Bihaća.
Ovim se ipak nije riješio problem spornog imenovanja, budući da Zakon o sukobu interesa ne dozvoljava da izabrani službenici budu postavljeni u uprave javnih poduzeća šest mjeseci nakon isteka mandata. Time je Alen Zulić bio u sukobu interesa ne samo kad je postao v.d. direktora, već i onog trenutka kad je vratio mandat u gradskom vijeću, budući da nije prošlo neophodnih šest mjeseci kako bi se njegovo imenovanje moglo smatrati zakonski prihvatljivim.
Ovakve situacije su posljedica toga što u Federaciji BiH od 2013. nije utvrđeno ni uspostavljeno tijelo nadležno za postupanje u slučaju sukoba interesa nositelja javnih funkcija, što su institucije shvatile kao otvoren prostor za nezakonita imenovanja, a sukob interesa funkcionera se i praktično ne može sankcionirati.
I pored glasnih najava da će se prekinuti s praksom imenovanja na nespojive funkcije, te raditi na suzbijanu sukoba interesa, aktualna vlast u FBiH, ubrzo nakon formiranja Vlade, povukla je sve zakone iz parlamentarne procedure uključujući i onaj o sukobu interesa, koji nikada nije vraćen niti je usvojen, iako ta oblast spada u jedan od ključnih prioriteta koje je EU postavila pred BiH.