Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Hercegovačko-neretvanske županije donijelo je Odluku o deficitarnim zanimanjima u akademskoj 2024./2025. godini, među kojima su i studiji hrvatskoga i njemačkoga jezika te povijesti i arheologije, a koji se izvode na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Prodekanica za nastavu Filozofskog fakulteta SUM-a prof. dr. sc. Senka Marinčić je rekla kako Fakultet Odluku prepoznaje kao izravnu preporuku za dodatno promoviranje deficitarnih zanimanja među srednjoškolskom populacijom kako bi nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja mladi ljudi odabrali studirati ona zanimanja u kojima mogu najbrže pronaći radno mjesto.
„Na taj način Fakultet će jasno iskazati svoj veći doprinos usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, odnosno smanjenju strukturne neusklađenosti između ponude rada i potražnje za radom s jedne strane te provedbi misije i vizije Strategije razvoja Sveučilišta u Mostaru 2023. – 2028., posebice njezinog Strateškog cilja broj pet, s druge strane.“ Objasnila je kako ovaj cilj Fakultet obvezuje da održava i razvija „studijske programe koji se bave očuvanjem i proučavanjem hrvatske bosanskohercegovačke literarnojezične tradicije, suvremenoga hrvatskog jezika i jezične kulture te očuvanjem povijesne baštine, koja se u suvremenim društvenim procesima najočitije manifestira kroz hrvatski nacionalni i kulturni identitet u Bosni i Hercegovini.“
Istaknula je kako deficitarnost studija čini ova zanimanja nakon završetka studija atraktivnima na tržištu rada i potvrđuje da studiji imaju perspektivu, odnosno osiguravaju radna mjesta. „Neka, poput nastavničkog usmjerenja, omogućuju čak i zaposlenje nakon završenog prvog ciklusa studija. Znati već tijekom studiranja da vas čeka siguran posao trebalo bi biti ogroman poticaj mladim ljudima da upišu deficitaran studij i tako iskoriste pogodnost brze zapošljivosti, ‘s faksa na posao’“, rekla je prof. Marinčić.
Kazala je kako živimo u vremenima, u kojima smo izloženi mnogobrojnim izazovima te je u kontekstu deficitarnih zanimanja izdvojila demografske trendove i neusklađenost tržišta rada s obrazovnim sustavom, odnosno nezaposlenost sve više mladih ljudi kao radno najaktivnije populacije. „Želim vjerovati da nam je svima, tu mislim na nositelje obrazovnih politika i tržišta rada, cilj osigurati ostanak mladih ljudi i rast zaposlenosti. Međutim, u tom pogledu potrebna nam je veća međuinstitucijska sinergija na svim razinama“, poručila je prodekanica prof. Marinčić.
Osim navedenih deficitarnih zanimanja iz Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a naveli su i studije s drugih ustrojbenih jedinica SUM-a.