Darivanje organa je čin nesebičnosti koji spašava živote. To je herojska djelo. O tome je govorio i sv. Ivan Pavao II. ističući kako herojskim djelima i heroizmom svakodnevice, spada i darivanje organa izvršenih u obliku etički prihvatljivom, da bi ponudili mogućnost zdravlja pa i života bolesnicima ponekad lišenih nade.
Bosna i Hercegovina u mnogim segmentima kasni za drugima, tako je i po pitanju donorstva i transplantacije organa. Ipak u posljednje vrijeme zahvaljujući velikom angažmanu Ministarstva civilnih poslova naša zemlja napravila prvi konkretan korak prema priključenju Eurotransplantu, jednoj od najvažnijih međunarodnih mreža za razmjenu i raspodjelu organa.
Prema riječima ministrice civilnih poslova Bosne i Hercegovine Dubravke Bošnjak, koja osobno i sa svojim pomoćnikom i suradnicima ulaže velike napore na ovom humanom zadatku, što su također prepoznali građani, udruženja koja se bave ovom problematikom kao i stručna javnost u BiH ali i mediji, potrebno je jasno, otvoreno i u svakoj prilici govoriti o sustavu koji doslovno spašava ljudske živote, a to je održivi sustav transplantacije u BiH.
Nažalost, BiH trenutačno nema razvijen, održiv, niti jedinstveno uređen sustav transplantacije. Da bismo to promijenili, prema EU ekspertima nužna su tri ključna koraka. Prvi korak je donijeti jedinstveni zakon usklađen s EU-direktivom 2010/53/EU – uključujući jasno odabran i jedinstven model pristanka, ujednačene kriterije za utvrđivanje moždane smrti te jasno propisane kriterije za transparentnu raspodjelu organa.
Drugi korak je povećati broj kadaveričnih donacija (10 donora na milijun stanovnika) umrežiti sve bolnice s jedinicama intenzivne skrbi, educirati koordinatore za darivanje te provoditi trajne javne kampanje uz potporu medija i vjerskih zajednica kako bismo izgradili povjerenje javnosti.
Treći korak je uspostaviti jedinstveno upravljačko tijelo koje će 24 sata dnevno voditi središnji registar darivatelja, listu čekanja i raspodjelu organa, potpomognuto suvremenim IT-sustavom i mobilnom aplikacijom preko koje građani mogu jednostavno potvrditi ili opozvati svoju volju za darivanjem organa – naglasila je ministrica Bošnjak.
Nakon četrnaest godina, Ministarstvo civilnih poslova BiH, uz potporu nadležnih zdravstvenih vlasti entiteta i Brčko distrikta, službeno je iskazalo interes za pristupanje Eurotransplantu. Taj pozitivan signal sada treba pretočiti u usklađivanje zakona i funkcionalnije institucije uz održiv sustav transplantacije koji će svim građanima BiH osigurati pravodobno i sigurno liječenje.
Ministrica Bošnjak podsjeća kako postoje razlike i između našeg zakonodavstvo i standarda Europske unije, a suštinske razlike leže u tome da zakoni o transplantacijama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj nisu međusobno usklađeni niti su usklađeni s europskim pravnim okvirom.
-To dovodi do neujednačenog pristupa liječenju pacijenata u području transplantacijske medicine, otežava međusobnu suradnju i onemogućuje BiH da ispuni tehničke i pravne uvjete za članstvo u Eurotransplantu-kazala je ona, dodajući kako su EU stručnjaci posebno istaknuli potrebu usklađivanja na tome da mora postojati informirani pristanak za darivanje organa, utvrđivanje moždane smrti, zaštita prava darivatelja, transparentna i etička raspodjela organa.
Osim toga, kako je naglasila, nužno je osigurati međunarodne akreditacije za transfuzijske centre te definirati jedinstvene protokole transplantacije i suradnje među zdravstvenim ustanovama i ono što je važno to je usklađivanje našeg zakonodavstva mora se temeljiti na EU-direktivama uz jačanje institucionalnih i tehničkih kapaciteta zdravstvenog sustava.
Svakako važan i nezaobilazan čimbenik je financiranje. Ministrica Bošnjak kaže kako stručnjaci preporučuju model u kojem sve troškove vezane uz darivanje organa snosi zdravstveni sustav, kako bi se prije svega izbjeglo financijsko opterećenje darivatelja i njihovih obitelji.
Troškove transplantacije trebaju pokrivati bolnice putem postojećih fondova zdravstvenog osiguranja, uz preporuku da se financiranje usluga u potpunosti prenese na te fondove i obuhvate sve usluge transplantacije za pacijente uključene u sustav. Time bi se zajamčio jednak pristup liječenju, neovisno o financijskim mogućnostima pacijenata.
-Za održivost sustava transplantacije potrebna su dodatna financijska sredstva za ulaganje u razvoj IT-infrastrukture, edukaciju kadra, javne kampanje o donorstvu organa, jedinstvene registre i sustav nadzora (inspekcije). U konačnici, ulaganja u ova područja ključan su uvjet za uspostavu pravednog, učinkovitog i održivog transplantacijskog sustava te za sprječavanje svih oblika financijskih zlouporaba i trgovine organima-istaknula je ministrica Bošnjak.
Zemlje koje nam mogu poslužiti kao primjer i putokaz svakako su Hrvatska, Španjolska i Portugala, a premda imaju različite zdravstvene sustave možemo naučiti puno jer su izgradile vrhunske i održive modele transplantacijske medicine, naglašava ona uz opasku kako su i te zemlje radile često iz vrlo skromnih početaka.
Njihova iskustva pokazuju nam da uspješan sustav donorstva i transplantacije ne ovisi samo o medicinskoj opremi, nego ponajprije o jasnom zakonskom okviru, učinkovitoj koordinaciji institucija, stalnoj edukaciji zdravstvenog osoblja, visokoj javnoj svijesti zahvaljujući medicinskim i javnim kampanjama.
Hrvatska, kao primjer male zemlje s velikim rezultatima, razvila je sustav u kojem svi akteri – od ministarstava do bolnica i koordinacijskih centara – točno znaju svoje obveze i postupaju po istim pravilima. To je omogućilo visoke stope doniranja i spašavanje stotina života godišnje.
Slične uspjehe bilježe i Španjolska te Portugal. BiH može i treba primijeniti sličan model – temeljen na povjerenju, zakonitosti i suradnji -ističe kao primjer ministrica Bošnjak, naglašavajući činjenicu kako će pristupanje Eurotransplantu građanima BiH donijet pravedniji, brži i kvalitetniji pristup organima za transplantaciju, kraće liste čekanja i veće šanse za presađivanje organa, pristup širem fondu raspoloživih organa, smanjenje potrebe za liječenjem u inozemstvu, standardizirane procese, spas za najhitnije pacijente – ako pacijent iz BiH hitno treba organ (npr. srce ili jetru), Eurotransplantov algoritam stavlja ga na vrh liste u cijeloj mreži, čak i ispred pacijenata iz drugih zemalja ako je njegovo stanje najteže, pristup transplantacijama koje se trenutačno ne izvode u BiH, mogućnost operacija u bolnicama Eurotransplanta (npr. Zagreb, Graz, Ljubljana) za složene zahvate i u konačnici jačanje transplantacijske medicine u BiH kroz edukacije te razmjenu znanja i iskustava s europskim partnerima.
Znajući kako je proces pristupanja složen i zahtijeva ispunjenje niza tehničkih, pravnih i organizacijskih uvjeta, ministrica Bošnjak ukazuje kako TAIEX-ovo izvješće i misija eksperata pokazuju da su trenutačno ispunjeni tek početni koraci – mapa stanja, identifikacija problema i politička volja.
Zbog neujednačenog zakonodavstva, neakreditiranih centara i malog broja transplantacija realno je očekivati da će BiH biti spremna za članstvo u Eurotransplantu u roku od 3 do 5 godina, pod uvjetom da se preporuke stručnjaka odmah počnu provoditi uz snažnu koordinaciju i političku volju na svim razinama vlasti.
EU-stručnjaci odredili su jasan put, a to je uskladiti zakonodavstvo s EU-direktivama, uspostaviti posebnu transplantacijsku organizaciju koja objedinjuje sve segmente sustava – od identifikacije donora do raspodjele i nadzora, uvesti digitalni sustav (baza podataka, lista čekanja, registar pristanka) radi transparentnosti i učinkovitosti, kontinuirano ulagati u ljude: edukacija zdravstvenih radnika, stalne obuke i javne kampanje presudni su za uspjeh.
Primjeri Hrvatske, Španjolske i Portugala pokazuju da se uspjeh ne temelji samo na opremi, nego na dobro organiziranom sustavu i povjerenju javnosti. Hrvatska je, sa skromnim resursima, postala jedna od najuspješnijih zemalja po broju donacija zahvaljujući jasnoći, odgovornosti i međuinstitucionalnoj suradnji – izjavila je ministrica Bošnjak uz jasnu poruku kako je Ministarstvo civilnih poslova BiH već pokrenulo proces pristupanja Eurotransplantu, te kako to nije jednostavan ni kratak proces – ali jest ključan korak kako bi građani BiH dobili jednake šanse za život kao građani država članica EU – kazala je na kraju ministrica Bošnjak uz poruku kako je „prvi korak da nešto ostvarite jest da odlučite da nećete ostati tu gdje jeste.“M.L./HMS/