Nisu zabilježeni pozitivni pomaci nakon usvajanja četiri reformska zakona značajna za europski put Bosne i Hercegovine. Neke odredbe se ne provode, dok neke već daju negativne učinke, na koje je civilno društvo upozoravalo prije usvajanja zakona. Analiza Transparency Internationala u BiH (TI BIH) je pokazala da novim Zakonom o slobodi pristupa informacijama na razini BiH nije ubrzano objavljivanje podataka od javnog interesa. Prema iskustvu TI BiH koji godišnje šalje stotine zahtjeva, na objavljivanje nekih ključnih informacijama se čeka duže nego za vrijeme primjere starog zakona. Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara neke žalbe nije riješilo već duže od šest mjeseci, iako je zakonski rok 30 dana. Pored toga, duga lista izuzetaka omogućava vlastima da sakriju brojne informacije od javnog interesa i tako onemoguće medije i civilno društvo da kontrolira rad institucija i otkrivaju nepravilnosti.
Izmjenama Zakona o VSTV-u u praksi nije unaprijeđen integritet nositelja pravosudnih funkcija, a Odjel za provjeru imovinskih kartona sudaca i tužitelja još nije osnovan. Također, nisu uvažene sve preporuke EU i Venecijanske komisije, a neprovođenje novih odredbi je dovelo u pitanje samo funkcioniranje krovne institucije bh. pravosuđa. VSTV je neposredno prije početka primjene zakona imenovao niz nositelja pravosudnih funkcija, a nova imenovanja vrše se bez provjere izvještaja o imovini i interesima. Zbog političkih opstrukcija u vezi usvajanja proračuna, Odjel će provjere imovinskih kartona vršiti retroaktivno tek od veljače 2025. godine. Osim ovih žurnih izmjena čiji je cilj trebao biti jačanje integriteta pravosuđa, BiH mora usvojiti i novi zakon o VSTV-u. Nedavno izrađeni prednacrt ne ispunjava potrebne standarde na što je TI BiH već upozoravao i što je potvrđeno mišljenjem Venecijanske komisije.
Novi zakon o Sprečavanju sukoba interesa donio je značajna poboljšanja, ali je njegova primjena odgođena za 6 mjeseci, odnosno do rujna ove godine. Natječaj za imenovanje članova nove nezavisne Komisije koja će odlučivati o sukobu interesa raspisan je tek krajem svibnja i malo je vjerojatno da će biti okončan na vrijeme. Komisija će imati kratak rok da usvoji veliki broj podzakonskih akata, što bi dosadašnjom dinamikom rada moglo dodatno odgoditi primjenu zakona. Važno je napomenuti da je fokus reformi stavljen samo na državnu razinu, dok se u Federaciji BiH i dalje ne primjenjuje zakon koji regulira ovo pitanje, a Republika Srpska je prošle godine usvojila štetne izmjene i praktično ozakonila sukob interesa. Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti još uvijek ne ispunjava sve međunarodne standarde i preporuke. TI BiH apelra na Ministarstvo sigurnosti BiH da ubrza rad kako bi se ispunio rok za usvajanje podzakonskih akata do kraja kolovoza 2024. godine, bez čega nije moguća primjena zakona.
Iako su usvajanje i implementacija ovih zakona neophodni za učinkovitu borbu protiv korupcije, što je ključni prioritet BiH na europskom putu, TI BiH ističe da vlasti u BiH nisu ispunile ovaj zadatak kvalitetno. Proces je bio netransparentan, bez mogućnosti za smisleno sudjelovanje javnosti, a prijedlozi civilnog društva upućivani u tijeku javnih konsultacija uglavnom nisu usvajani. Vijeće ministara je prije glasanja mijenjalo suštinske odredbe reformskih zakona, i na taj način obesmislilo proces. Zbog svega navedenog građani BiH koji svakodnevno trpe posljedice rasprostranjene korupcije još uvijek nisu osjetili pozitivne učinke reformi. Europska komisija će svoju ocjenu kvaliteta sadržaja i primjene spomenutih zakona objaviti u Paketu proširenja, odnosno izvještaja o Bosni i Hercegovini, čije se objavljivanje očekuje u listopadu ove godine.