Izlazak na izbore predstavlja najkonkretniji i najčešći vid političkog angažmana mladih, a trend glasanja na izborima kod mladih u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina u blagom je padu.
Naime, kada se pogledaju podaci iz 2020. godine, procenat mladih koji su glasali na tadašnjim Lokalnim izborima iznosio je 51,44 posto, ali dvije godine kasnije taj procenat bio je malo manji, pa je nešto više od 47 posto koristilo svoje biračko pravo na Općim izborima, dok je na Lokalnim izborima 2024. taj procenat iznosio 45,3 posto.
Istraživanje „Političke pismenosti mladih u BiH“, koje je proveo Institut za razvoj mladih KULT, pokazalo je da politika i politički događaji donekle ili izuzetno zanimaju 42,2 posto mladih, dok 38,5 posto navodi da ih politika donekle ili u potpunosti ne zanima. Muškarci su više zainteresirani za politiku (48,4 posto), u odnosu na žene (35,8 posto).
Ono što je značajno je činjenica da se kod mladih s dobi raste interes za politikom, tako da su među najzainteresiranijom o političkim dešavanjima mladi u najstarijoj dobnoj grupi (od 25 do 30 godina), a najveće odbijanje zabilježeno je kod mladih od 15 do 19 godina.
Nalazi fokusnih grupa pokazuju da se u pozadini učešća mladih u izbornom procesu uglavnom nalaze osjećaj građanske obaveze i želja da se utječe na promjene. Mladi lakše odlučuju dati glas političarima koji imaju vidljive rezultate ili nude jasna rješenja problema koji su u njihovoj nadležnosti.
“Glasanje je naša samorefleksija, svega onoga što mi osjećamo u sebi. To je, prije svega, nazvao bih to i dužnosti, ali to je način demokratskog uređenja gdje mi jasno iznesemo svoj stav koji nitko drugi ne može vidjeti u tom trenutku, samo mi. To je jedini način na koji mi možemo na nešto utjecati. Mislim da svaki mladi čovjek treba izaći i bilo koga zaokružiti, barem da mu se malo dopada, nego da njegova dužnost i njegov glas propadne”, mišljenje je jednog mladog čovjeka.
Mladi su u fokusnim grupama otkrili i da nekada ispunjavaju svoju građansku dužnost, odnosno, glasaju iako nemaju visoko mišljenje o političarima, nego takav njihov čin bude jedan oblik bunta.
“Glasala za svoju komšinicu koja ima samo osnovnu školu, jer smatram da političari nisu na mnogo zavidnijem nivou od nje. I odlučila sam da je podržim. To je bilo na lokalnim izborima i ja sam bila jedna od šest ljudi koji su je podržali. Drugi političari, kad se plasiraju u medijima, toliko izlizanih (priča imaju) i kliše pričaju da vrijeđaju inteligenciju ljudi koji su iole pametni i obrazovani. I pričaju o stvarima koje ne vjeruju. Nekako, nitko da se pojavi tko je realan, tko će reći: ‘Mi smo u velikom problemu.’ Nego sve je OK, sve super, a nije super”, istakla je jedna sudionica fokusne grupe.
Mladi koji ne sudjeluju u izborima, a imaju pravo glasa, kažu da su demotivirani političkom ponudom , odnosno, ponudom kandidata i stranaka za koje su mogli glasati. To znači da neizlazak na izbore nije samo posljedica manjka interesa za politiku, nego i posljedica procjene mladih da ponuđeni kandidati i političke opcije ne nude dovoljno razloga za njihovo učešće.
Prema rezultatima istraživanja Instituta, 38,5 posto mladih nije u toku s političkim dešavanjima, uključujući političke kampanje stranaka, dok 17,9 posto prati samo političke subjekte koji ih zanimaju. Informacije o političkim dešavanjima “usput” putem medija prikuplja 28,6 posto mladih, a 15 posto mladih se trudi biti u toku.
Više od trećine mladih (34,8 posto) navodi da ne čita programe stranaka prije glasanja. Od toga 19,7 posto kaže da programe nikada ne čita, dok 15,1 posto navodi da ih ne čita jer smatra da stranke ništa od obećanog neće ispuniti.
S druge strane, 36,4 posto mladih kaže da čita programe stranaka i da na osnovu njih glasa. Ovo pokazuje da kod dijela mladih postoji informiraniji oblik odlučivanja, ali i da je značajan dio mladih nepovezan s formalnim programima političkih stranaka.
Na koncu, svega 3,1 posto mladih u BiH vjeruje političkim strankama, dok 48,1 posto navodi da im ne vjeruje. Neodlučnih je 42,8 posto, odnosno, niti im vjeruju niti im ne vjeruju.
Više od trećine mladih smatra da političari nakon osvajanja mandata uglavnom ne ispunjavaju ono što su obećali prije izbora (38,4 posto). S druge s 16,8 posto smatra da obećanja uopće ne ispunjavaju, a 25,8 posto da ih djelomično ispunjavaju. Samo 1,1 posto mladih smatra da političari u potpunosti ispunjavaju svoja obećanja.