Na obali Ramskog jezera razvija se turistička priča utemeljena na očuvanju prirode, domaćoj hrani, tradiciji i istinskom odmoru. Marko Pavličević iz Eko-centra Klanac ističe kako cilj nije masovni turizam, nego kvalitetna ponuda koja će pridonijeti očuvanju života u ruralnim područjima i potaknuti mlade obitelji na povratak selu.
Eko-centar Klanac nastao je iz želje da se oživi mjesto uz Ramsko jezero, predstave njegove prirodne i kulturne vrijednosti te pokaže kako se i u ruralnim područjima može razvijati održiva turistička ponuda.
Gostujući u programu Običnog radija, Marko Pavličević kazao je kako je ideja o pokretanju centra nastala spontano, iz njegove ljubavi prema rodnom kraju i želje da ga približi ljudima koji traže mir, odmor u prirodi te upoznavanje lokalne kulture i tradicije.
U ostvarenju ideje veliku potporu pružili su mu članovi obitelji. Posebnu motivaciju predstavljaju mu pokojni djed Marko, baka Ana te tetak i tetka koji su živjeli u Klancu i bili snažno vezani uz taj prostor.
Ekologija nije samo boravak u prirodi
Iako se pojam „eko“ često povezuje samo s lokacijom okruženom prirodom, Pavličević naglašava kako on za Eko-centar Klanac ima znatno šire značenje.
Ekološki pristup podrazumijeva odgovoran način razmišljanja i rada, očuvanje okoliša, uporabu lokalnih proizvoda, smanjivanje količine otpada te poticanje gostiju na život u skladu s prirodom.
“Priroda nije samo prostor koji nas okružuje, nego naš najveći partner“, poručio je Pavličević.
Ramsko jezero smatra jednim od najljepših prirodnih bogatstava Bosne i Hercegovine, koje ne bi trebalo promatrati isključivo kao turističku atrakciju ili priliku za kratkoročnu zaradu. Riječ je o prirodnoj baštini koju je potrebno sačuvati za buduće naraštaje.
Cilj nije masovni, nego kvalitetan ruralni turizam
Turizam i zaštita prirode mogu i moraju biti povezani, smatra Pavličević. Međutim, pritom je važno izbjeći pretjeranu izgradnju i masovni turizam koji bi mogli narušiti upravo ono zbog čega posjetitelji dolaze – čistoću, tišinu, prostor i očuvanu prirodu.
“Budemo li gledali samo prihod, izgubit ćemo ono zbog čega ljudi dolaze. Ne trebamo težiti masovnom turizmu, nego kvalitetnom ruralnom turizmu i povratku mladih obitelji na selo“, istaknuo je.
Ljudi danas sve više traže autentična mjesta na kojima se mogu odmaknuti od ubrzanog načina života, gradske buke i svakodnevnih obveza. Upravo zbog toga očuvana priroda postaje jedna od najvećih vrijednosti turističke ponude.
Gosti najviše cijene mir, prirodu i domaću hranu
Ponuda Eko-centra Klanac obuhvaća različite aktivnosti na vodi i u prirodi. Posjetitelji mogu uživati u vožnji Ramskim jezerom, ribolovu, kampiranju, vožnji kajakom i biciklom, planinarenju, boravku na otvorenom te upoznavanju biljnog svijeta i rada u vrtu.
Ipak, ono što goste najviše oduševljava nije samo raznovrsnost aktivnosti, nego mir koji ondje pronalaze.
Prema riječima Pavličevića, posjetitelji često navode kako se već nakon nekoliko sati provedenih u prirodi osjećaju odmornije i ispunjenije energijom.
Takva mjesta ljudima su danas potrebnija nego ikada. U vremenu stalnog pritiska i ubrzanog životnog ritma raste potreba za prostorima u kojima se može kvalitetno provesti vrijeme s obitelji i prijateljima te ponovno uspostaviti povezanost s prirodom.
Tradicija i priče lokalnih ljudi daju poseban doživljaj
Važan dio ponude Eko-centra Klanac čine domaća hrana, lokalni proizvodi, običaji i priče ljudi koji žive na području Rame.
Gosti posebno cijene mogućnost promatranja pripreme tradicionalne hrane, ali i aktivnog sudjelovanja. U sklopu centra osmišljen je i tečaj kuhanja tijekom kojega posjetitelji mogu naučiti pripremati pojedina domaća jela.
Pavličević ističe kako je upravo neposredan susret s lokalnim stanovništvom jedan od najvrjednijih dijelova boravka. Priče ljudi, njihova iskustva i način života stvaraju autentičnost koju nije moguće zamijeniti klasičnom turističkom ponudom.
Posebno mjesto u kulturnoj i duhovnoj baštini Rame zauzimaju Franjevački samostan i crkva na Šćitu te Etnografski muzej.
Posjet tim sadržajima gostima omogućuje upoznavanje povijesti kraja i načina života prethodnih naraštaja, koji je bio znatno teži, ali se, kako ističe Pavličević, živjelo skromnije i s većim osjećajem zajedništva.
Ekoturizam kao prilika za ostanak mladih
Ekoturizam može imati važnu ulogu u očuvanju života u manjim mjestima i selima. Najčešće je riječ o obiteljskom turizmu u koji se mogu uključiti domaćini, poljoprivrednici, proizvođači hrane i drugi članovi lokalne zajednice.
Na taj se način stvaraju nova radna mjesta, čuva tradicija i mladima pruža prilika da svoju budućnost grade u rodnom kraju.
Za snažniji razvoj takvih projekata potrebna je, međutim, veća potpora općinskih, lokalnih i državnih institucija.
Održivi razvoj za Pavličevića znači koristiti prirodne resurse odgovorno, bez njihova iscrpljivanja, te ih sačuvati za naraštaje koji dolaze.
“Ne trebamo trošiti prirodu, nego živjeti u njoj s poštovanjem“, naglasio je.
Za uspjeh su potrebni ulaganje, strpljenje i kvaliteta
Pokretanje ovakvog oblika turizma donosi brojne izazove. Potrebna su znatna ulaganja, mnogo rada i strpljenja, a privlačenje gostiju nije jednostavno čak ni kada je infrastruktura već uređena.
Pavličević budućim poduzetnicima savjetuje da putuju, upoznaju dobre primjere iz drugih sredina te stečena iskustva prilagode vlastitom području.
Jedan od najvećih izazova vidi u promjeni svijesti i prihvaćanju činjenice da priroda nije neograničen izvor koji se može iskorištavati, nego vrijednost o kojoj svi moraju voditi računa.
Važna je i edukacija gostiju o odgovornom ponašanju, iako Pavličević primjećuje kako većina domaćih i stranih posjetitelja pokazuje visoku razinu svijesti o zaštiti okoliša. Posebno ohrabruje činjenica da mlađi naraštaji sve više razumiju koliko male svakodnevne navike mogu pridonijeti velikim promjenama.
Mjesto na kojem se čovjek istinski odmara
Ramsko jezero i Eko-centar Klanac posjetiteljima nude netaknutu prirodu, gostoljubivost, domaću hranu, aktivnosti na vodi i u planinama te priliku za upoznavanje kulture i tradicije ramskoga kraja.
To nije samo turističko odredište, zaključuje Pavličević, nego mjesto na kojem se čovjek može istinski odmoriti, provesti kvalitetno vrijeme s dragim ljudima i ponovno napuniti energijom.
Priča Eko-centra Klanac ujedno pokazuje kako se očuvanje prirode, razvoj turizma i oživljavanje ruralnih sredina ne moraju međusobno isključivati. Naprotiv, uz odgovoran pristup upravo priroda i tradicija mogu postati temelj dugoročnog i održivog razvoja.