Umirovljeni general-bojnik Ivica Jerkić rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne kako su operaciju Lipanjske zore provele postrojbe Hrvatskog vijeća obrane, Hrvatske vojske i HOS-a te da su postrojbe Hrvatske vojske temeljem člana 51. Povelje UN-a legalno bile na prostorima Bosne i Hercegovine.
„Taj član kaže da je dopušteno izvršavati preventivne udare radi samoobrane, što je i bio slučaj. Grad Mostar su oslobodili Hrvati i Bošnjaci zajedno. No sve postrojbe u Mostaru su opremljene, obučene i naoružane preko HVO-a, a Lipanjske zore su planirane i provedene pod zapovijedanjem HVO-a,“ kazao je Jerkić na 34. obljetnicu oslobodilačke operacije.
MN: Čagalj i Orlovac
Jerkić je tada bio u zapovjedništvu Operativne zone Jugoistočna Hercegovina. Objasnio je kako su Lipanjske zore kao naziv općeprihvaćene u narodu za sve operacije u lipnju 1992. godine koje su se događale na prostoru od Čapljine, Stoca i Mostara.
„No dvije vojne operacije zapravo su bile Lipanjske zore. Jedna je kodnog naziva ‘Čagalj’ koja se odnosi na južni dio, a drugoj je kodni naziv ‘Orlovac’ – operacija kojom je oslobođen Mostar. Lipanjske zore su briljantna vojna operacija u kojoj su bili prezentirani svi borbeno-operativni sustavi i prezentirane neke od najtežih vojnih zadaća kao što je forsiranje rijeke, i to ne bilo koje nego duboke, široke i hladne Neretve, te zauzimanje dobro utvrđenih vojnih visova. Pijetet prema 68 poginulih vitezova koji su dali život za našu slobodu, a njihovim obiteljima zahvala za muku, žrtvu i tugu koje nose godinama.“
MN: Krizni štab i poziv HVO-u
O mitomanijama i izmišljanjima bitki i vojski koje u proljeće 1992. godine nisu postojale u Mostaru i Hercegovini naglasio je kako su činjenice ključne – a one su da je Hrvatsko vijeće obrane u Domovinskom ratu bilo legalno, da je organiziralo obranu, obranilo Mostar, a kasnije ga kroz Lipanjske zore i oslobodilo.
„U tadašnjim republičkim zakonima bilo je predviđeno da, u slučaju ratnog stanja, skupštine općina i izvršna vijeća prenose ovlasti na krizne stožere. Tako je i u Mostaru uspostavljen krizni stožer koji je preuzeo izvršnu i zakonodavnu vlast. I taj krizini stožer je pozvao HVO da zajedno s MUP-om brani Mostar.”
MN: Spomen-soba u Brotnju
Jerkić je naveo kako su sjećanje, kultura sjećanja i kultura pamćenja, kao način interpretacije vlastite povijesti jako bitni.
„U obilježavanje Operacije Lipanjske zore potrebno je više uključiti mlade i djecu kako bi istina živjela, kako bi bili informirani i čuvali istinu o Domovinskom ratu.“
Najavio je otvaranje Spomen-sobe za poginule branitelje iz Domovinskog rata u novoj zgradi Kulturno-informativnog centra u Čitluku u rujnu. Pojasnio je kako će postav prikazati ratna stradanja Čitluka, ratni put Brotnjaka na bojištima te sadržavati muzejske eksponate, odore i oznake iz ratnog razdoblja, a poseban dio bit će posvećen poginulim braniteljima.
„Ideja je da svi razredi iz osnovne i srednje škole prođu kroz tu priču. Želimo da kroz filmove, predavanja i postav upoznaju događaje iz toga vremena i sačuvaju istinu o Domovinskom ratu. Kultura sjećanja i pamćenja je način interpretacije vlastite povijesti, ako mi ne budemo znali sami interpretirati, tko će nam to?“, pitao se Jerkić.
MN: Nema novog rata u BiH
O procjenama Britanaca da bi nakon završetka rata u Ukrajini Balkan, pa i Bosna i Hercegovina, mogao postati područje povećanih sigurnosnih rizika, kazao je kako smatra da je sigurnosno stanje u BiH povoljno.
„Kad pogledamo širu sliku Balkana i usporedimo je s vremenom o kojem danas govorimo, vidimo da su Slovenija, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bugarska, Rumunjska i Albanija članice NATO-a. Ostaju BiH i Kosovo kao potencijalna žarišta. prisutnost EUFOR-a u Bosni i Hercegovini i KFOR-a na Kosovu, kao i nemogućnost bilo koga da u ovom trenutku logistički podrži bilo kakav ozbiljniji sukob, znače da nema nikakve opasnosti da se na ovom prostoru vode ozbiljniji ratovi.“
MN: Moguće hibridne prijetnje
No istaknuo je kako su moguće hibridne prijetnje, kibernetički napadi, različiti pritisci na granicama te eventualne sabotaže infrastrukture, no ne očekuje ozbiljnije oružane sukobe na ovom prostoru.
O specifičnostima Lipanjskih zora u odnosu na ostale oslobodilačke akcije, ulaganju američkog kapitala u BiH, novim globalnim sukobima, o odlukama Hrvata od 1988. do 1991., Herceg-Bosni… više u videu emisije Kompas.