U okviru projekta „Priroda pamti – ostavi trag, a ne otpad!“ u programu Običnog radija razgovaralo se o jednoj od tema koja izravno utječe na svakodnevni život građana Mostara – sustavu prikupljanja otpada, kvaliteti komunalnih usluga i budućnosti upravljanja otpadom u gradu na Neretvi. Gost emisije bio je Maring Bago iz Udruge Futura, koja je organizirala okrugli stol pod nazivom „Sustav prikupljanja otpada u Mostaru – usluga po mjeri potrošača?“
Povod razgovoru bili su rezultati opsežne online ankete o stavovima građana Mostara prema sustavu prikupljanja otpada, u kojoj je sudjelovalo više od 600 građana. Kako je istaknuto tijekom emisije, riječ je o jednom od rijetkih istraživanja koje se nije bavilo samo cijenama komunalnih usluga, nego i stvarnim iskustvima građana na terenu.
Velik interes građana za temu otpada
Bago je istaknuo kako je Udrugu Futura posebno iznenadio veliki odaziv građana na anketu. Iako su očekivali između 50 i 100 odgovora, anketu je ispunilo oko 620 građana, a velik broj njih ostavio je i konkretne prijedloge za poboljšanje sustava.
„To nas je zaista oduševilo. Građani su pokazali da ih ova tema zanima i da žele sudjelovati u rješavanju problema. Dobili smo vrlo kvalitetan statistički uzorak i mnogo konkretnih prijedloga“, kazao je Bago tijekom razgovora.
Rezultati ankete, dodao je, javno su objavljeni na društvenim mrežama Udruge Futura te dostavljeni medijima i nadležnim institucijama.
Građani nezadovoljni stanjem kontejnera i lokacijama za otpad
Jedan od ključnih zaključaka istraživanja odnosi se na nezadovoljstvo građana kvalitetom postojeće infrastrukture za odlaganje otpada. Više od 60 posto ispitanika izjavilo je da nije zadovoljno stanjem kontejnera i posuda za otpad, dok je velik broj građana upozorio na neurednost, neugodne mirise i problem rasipanja otpada.
Posebno zabrinjava činjenica da su mnogi kontejneri, prema riječima građana, smješteni na neprimjerenim lokacijama – uz prometnice, parkirališta ili dječja igrališta. Građani su također ukazali na problem raznošenja otpada vjetrom te nedostatak redovitog čišćenja i dezinfekcije prostora oko kontejnera.
„Građani vrlo jasno vide stvarne probleme na terenu i žele sustav koji funkcionira kvalitetnije i organiziranije“, naglasio je Bago.
Razvrstavanje otpada nije stvar izbora nego zakonska obveza
Tijekom razgovora posebna pozornost posvećena je temi selektivnog prikupljanja i razvrstavanja otpada. Bago je podsjetio kako razvrstavanje otpada u Bosni i Hercegovini nije samo preporuka ili dobra praksa, nego zakonska obveza koja postoji već godinama.
„Možda građani nisu dovoljno upoznati s tim, ali zakon jasno propisuje obvezu razvrstavanja otpada. Već devet godina postoje zakonske odredbe koje to reguliraju“, rekao je.
Dodao je kako se u javnosti često stvara dojam da je recikliranje tek teorijska priča, iako europske zemlje već godinama primjenjuju modele u kojima građani plaćaju uslugu prema količini proizvedenog otpada.
Mostar može pratiti europske modele
Govoreći o europskim praksama upravljanja otpadom, Bago je istaknuo kako Mostar ima mogućnost pratiti suvremene modele koji se primjenjuju u Europskoj uniji, ali da je pitanje postoji li dovoljno političke volje i organizacijskih kapaciteta za takve promjene.
„Nitko nas ne sprječava da grad učinimo ljepšim i uređenijim. Zakoni postoje i vrlo jasno definiraju minimalne standarde kvalitete usluge“, rekao je Bago, dodajući kako bez dosljedne primjene zakona nije moguće očekivati ozbiljnije promjene.
Prema njegovim riječima, oko 30 posto otpada čini stvarni komunalni otpad, dok se preostalih 70 posto može ponovno iskoristiti ili reciklirati, što pokazuje koliko prostora postoji za unapređenje sustava.
Predložene konkretne mjere za poboljšanje sustava
Udruga Futura kroz istraživanje je predstavila i niz konkretnih prijedloga za poboljšanje sustava prikupljanja otpada u Mostaru. Među prioritetima istaknuti su:
- izrada operativnog i dinamičkog plana čišćenja i održavanja,
- redovita dezinfekcija prostora oko kontejnera,
- standardizacija i modernizacija opreme,
- jasniji plan za odvoz krupnog otpada,
- odvajanje modela prikupljanja otpada za zgrade i obiteljske kuće,
- ubrzano razvijanje „zelenih otoka“,
- fazni razvoj selektivnog prikupljanja otpada,
- uspostava brzog i javnog sustava prijave problema građana.
Bago je naglasio kako građani Mostara ne traže ništa nerealno niti neprovedivo.
„Građani samo traže ono što zakon već definira kao minimalni standard usluge“, zaključio je.
Vrijeme je da se čuje glas građana
Zaključak razgovora bio je kako pitanje otpada nije samo komunalno ili tehničko pitanje, nego i pitanje odgovornosti, kvalitete života i odnosa prema prostoru u kojem živimo. Rezultati ankete pokazali su da građani žele sudjelovati u promjenama i da očekuju konkretnije korake nadležnih institucija.
Okrugli stol Udruge Futura otvorio je prostor za javnu raspravu o temi koja se svakodnevno vidi na ulicama Mostara, a ostaje pitanje hoće li glas građana biti dovoljno snažan da pokrene stvarne promjene u sustavu upravljanja otpadom.
