U sklopu projekta „Priroda pamti – ostavi trag, a ne otpad!“ otvorena je jedna od najvažnijih tema današnjice – zaštita biodiverziteta u Bosni i Hercegovini. O ovoj kompleksnoj i iznimno važnoj temi govorila je prof. dr. Lada Lukić-Bilela s Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, znanstvenica koja se godinama bavi istraživanjem podzemnih ekosustava.
Iako Bosna i Hercegovina spada među biološki najraznolikija područja Europe, prirodni resursi i dalje nisu dovoljno zaštićeni niti se koriste na održiv način.
Biodiverzitet nije samo flora i fauna
Kako ističe profesorica Lukić-Bilela, biodiverzitet je puno širi pojam nego što se često misli.
„Biodiverzitet podrazumijeva sve žive organizme na određenom prostoru, ali ne samo vrste – nego i genetsku raznolikost unutar populacija, kao i raznolikost ekosustava.“
Posebno naglašava važnost mikroorganizama, koji su često zanemareni u javnosti, ali imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže u prirodi.
BiH u samom vrhu Europe, ali nedovoljno zaštićena
Bosna i Hercegovina nalazi se u području Dinarskog krša, koje zajedno s okolnim zemljama predstavlja jedno od najvažnijih „hot spot“ područja biodiverziteta u Europi.
„Bosna i Hercegovina je zapravo u samom vrhu kada govorimo o biološkoj raznolikosti u Europi.“
Ipak, kako ističe, fokus istraživanja i zaštite često je usmjeren na površinske ekosustave, dok su podzemni sustavi, izuzetno bogati i osjetljivi, još uvijek nedovoljno istraženi i zaštićeni.
Endemske vrste poznajemo – ali ih ne cijenimo dovoljno
Iako se u obrazovnom sustavu često naglašava bogatstvo endemskih vrsta, problem je u razini svijesti o njihovoj važnosti.
„Ljudi znaju da imamo veliki broj endemskih vrsta, ali svijest o njihovoj važnosti još uvijek nije na razini kao u nekim zemljama regije.“
Gubitak biodiverziteta, dodaje, nije samo lokalni problem, nego globalni trend koji ima ozbiljne posljedice i za prirodu i za čovjeka.
Najveće prijetnje: gradnja, zagađenje i ignoriranje struke
Među najvećim prijetnjama prirodi ističu se infrastrukturni zahvati, zagađenje i nedostatak komunikacije između znanosti i investitora.
„Problem je što oni koji donose odluke vrlo malo slušaju znanstvenike. Suradnja između struke i investitora trebala bi biti puno veća.“
Dodaje i kako su mnogi zahvati u prirodi nepovratni:
„Svaki zahvat je najčešće nepovratan i više se ne možemo vratiti na stanje kakvo je bilo prije.“
Voda pamti – i vraća nam sve
Posebno upozorava na problem zagađenja voda i njegov izravan utjecaj na zdravlje ljudi.
„Sve što dospije u vodu, vratit će se nama. Mi tu vodu ponovno pijemo.“
Znanstvena istraživanja pokazuju prisutnost mikroplastike u ljudskom tijelu, uključujući i mozak, što dodatno naglašava ozbiljnost problema.
Zakoni postoje, ali nedostaje njihova provedba
Iako Bosna i Hercegovina formalno prati europske standarde, ključni problem ostaje njihova primjena. „Problem nije toliko u zakonima koliko u njihovom poštivanju i nedostatku sankcija.“
Uz to, važnu ulogu ima i svijest građana, koja često nije na potrebnoj razini.
Promjene počinju od pojedinca
Profesorica naglašava da svatko može doprinijeti zaštiti okoliša kroz svakodnevne navike.
„Možemo napraviti male promjene – ne bacati otpad gdje ne treba, razmišljati o svojim postupcima i ponašati se odgovorno prema okolišu.“
Pozitivni primjeri već postoje kroz lokalne inicijative i angažman zajednica, što pokazuje da promjene jesu moguće.
Mladi su najveća nada
Posebno optimističnu poruku profesorica šalje kada je riječ o mladima. „Mladi su izuzetno zainteresirani i spremni učiti. Problem je više kod starijih generacija koje teže mijenjaju navike.“
Dodaje kako djeca i mladi vrlo brzo prihvaćaju nove vrijednosti, ako im se objasni zašto su važne.
Kakvu budućnost biramo?
Ako se nastavi trenutni trend, svijet se suočava s ozbiljnim posljedicama – od globalnog zatopljenja do daljnjeg gubitka biodiverziteta.
„Prognoze nisu optimistične, ali uvijek postoji mogućnost da stvari okrenemo nabolje. Ja sam optimist i vjerujem da će razum prevladati.“, zaključila je Lukić-Bilela.
