Predstavljanje knjige “Milena” – “Milena Preindlsberger-Mrazović. Život i djelo.” autora Ivice Petrovića upriličeno je utorak 4. studenoga 2025. u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače. Organizator predstavljanja bio je HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, a suorganizator Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača.
U ispunjenoj Galeriji kraljice Katarine Kosača o ovoj iznimno zapaženoj knjizi uz autora Ivicu Petrovića o knjizi su govorili prof. dr. sc. Perina Meić, dr. sc. Anto Ivić i Miroslav Landeka u ime nakladnika HKD Napredak Glavna podružnica Mostar i nakladničke kuće Synopisa Zagreb i Synopsis Sarajevo.
Prof. dr. Perina Meić je istaknula kako je najnovija knjiga Ivice Petrovića posvećena životu i djelu Milene Preindlsberger-Mrazović, iznimne žene i jedne od najznačajnijih figura bosanskohercegovačke kulturne scene austrougarskog razdoblja. Bila je književnica, urednica i vlasnica časopisa Bosnische Post, prva članica Bečkog antropološkog društva, putopiskinja, glazbenica i medicinska sestra u Prvom svjetskom ratu – prava intelektualka ispred svoga vremena.
Ocijenila je kako je Petrović kroz sustavno istraživanje prvi cjelovito prikazao njezin bogat i slojevit opus – od književnih i putopisnih tekstova do javnog djelovanja i privatne korespondencije. Posebnu pozornost posvetio je njezinim književnim ostvarenjima koji Bosnu i Hercegovinu predstavljaju europskoj javnosti kao prostor susreta Istoka i Zapada. Milena Mrazović u Petrovićevu tumačenju postaje prepoznatljiva kao progresivna i hrabra žena, intelektualka i posrednica između kultura. Knjiga Milena Preindlsberger-Mrazović – život i djelo tako predstavlja dragocjen doprinos razumijevanju kulturne povijesti BiH te istodobno vraća zasluženo mjesto jednoj nepravedno zaboravljenoj autorici.
Miroslav Landeka je zahvalio autoru Ivici Petroviću koji je svojim sjajnim istraživanjem, trudom, predanošću, ali i istraživačkom strašću vratio Milenu Mrazović u javnost.
Njegova knjiga nije samo povijesna studija, nego i putokaz – podsjetnik da se svaka generacija mora vraćati svojim temeljima i onima koji su ih gradili perom i mišlju. Ova knjiga nije samo biografija, nego i kulturni dokument jednog vremena. Knjiga o Mileni Mrazović vraća nas u razdoblje kada je Bosna i Hercegovina tek ulazila u moderno doba – nakon četiri stoljeća zaostalosti pod turskom okupacijom i četiri desetljeća prosperiteta tijekom austrougarske uprave.
U vrijeme kada su novine bile rijetke, a ženski potpis u novinarstvu gotovo nezamisliv. Milena Mrazović bila je prva novinarka i urednica u Bosni i Hercegovini – vjerojatno i jedna od prvih u cijeloj Europi – žena koja je imala hrabrosti uzeti pero i reći ono što mnoge nisu smjele ni pomisliti, naglasio je Landeka dodajući kako je Milena pisala, uređivala, prevodila, istraživala. Putovala je po gradovima i zabačenim selima, često lošim putovima, razgovarala s ljudima, bila na mjestu događaja, opisivala običaje, krajolike i društvene promjene koje je donijelo novo vrijeme i tehnološki napredak – posebno željeznica.
-Kao novinar ne mogu a da ne osjetim duboko poštovanje prema toj prvoj kolegici –ženi koja je prije više od jednog stoljeća shvatila da je riječ moć, a istina – odgovornost. Takve žene i takvi novinari nedostaju nam i danas-istaknuo je te naglasio kako je kroz njezine tekstove svijet je upoznavao Bosnu i Hercegovinu – ne kao nepoznatu zemlju na rubu Europe, nego kao prostor bogate kulture, raznolikosti i ljudske topline. Zemlju koju je austrougarska aneksija približila zapadnom civilizacijskom krugu kojem oduvijek pripada, ali čijim punopravnim institucionalnim dijelom, nažalost, nije postala ni danas.
Ocijenio je kako knjiga o Mileni Mrazović nije samo priča o jednoj ženi, nego je to priča o Bosni i Hercegovini kakvu je ona voljela i željela – otvorenoj, znatiželjnoj i kulturno živahnoj te da ona zaslužuje da se po njoj nazove i jedan od mostarskih ulica, zato što je o Mostaru pisala s ljubavlju i poštovanjem a i neka novinarska nagrada mogla bi nositi njezino ime.
U svom izlaganju dr. sc. Anto Ivić kazao je kako knjiga Ivice Petrovića sadrži nekoliko ključnih pojmova i poruka.
-Prva od njih je pisana riječ. Kako bismo tumačili svijet oko nas i kako bi izgledao život bez nje? Zapisi su svjedočanstvo obitavanja na određenom prostoru, života jednog naroda u konkretnom vremenu i bez koje nema njegove historije. Da bismo shvatili prošlost današnje Bosne i Hercegovine, svakako je važno razumjeti i razdoblje pod kojim teritorij, koji je najvećim dijelom obuhvatio raniju osmanlijsku pokrajinu pod nazivom Bosanski Pašaluk, dobio ime pod kojim je poznat do danas. Povijest se ne bavi samo ratovima, promjenama upravne organizacije, prometnog povezivanja i povratka ovog dijela jugoistoka Europe u Europske okvire nakon 4 stoljeća odvojenosti, nego i kulturološkim promjenama koje su oblikovale život pojedinaca. Zapisani događaji, običaji i zanimljivosti postaju materijal za kasnije istraživače, povjesničare i antropologe.
Kao kreator pisane riječi, novinar, urednik časopisa i to kao prva u Europi, zatim vlasnica tiskare, Milena je sudionik i tvorac naše povijesti.
Drugi važan pojam jest kultura.
Prije 1878. nova austrougarska pokrajina bila je, izuzev malom broju posjetitelja, nepoznata u europskom okruženju. Zbog očuvane prirode koju nije načela industrijalizacija, ali i ubrzanog razvitka koji je omogućio dostupnost unutrašnjosti, bila je to, piše jedan austrijski putopisac desetak godina poslije, Švicarska na Balkanu. Utjecajem institucija, ali i poduzetnih pojedinaca, zapadna kultura prodire u ove nekoć nedostupne krajeve. Konjske karavanske staze iz turskog doba, počinju preslojavati suvremene ceste, a urbana središta povezivati željeznica. Nastaje i kulturološka integracija. Dok s jedne strane zapad upoznaje ovaj prostor u početku doživljen kao egzotičan orijentalni ambijent, s druge strane, Bosna i Hercegovina počinje pratiti kulturne trendove svog zapadnog okruženja. Među onima koji su približili ovaj kraj zapadu, ali i djelovali na kulturnom zbližavanju i upoznavanju, bila je Milena Mrazović-istaknuo je dr. Ivić.
Naglasio je kako je važan aspekt pristupa ovoj knjizi jednostavnog naziva, i osobi lijepog imena, koja je tema djela, činjenica je da je Milena žena koja je utjecala na društveni život.
– Položaj žene je svakako tema o kojoj bi se moglo dugo govoriti. Bitno je istaći da je Milena djelovala u patrijarhalnom društvu suočena s mnogim predrasudama, napose u našim krajevima, opterećenim odnosom prema ženi specifičnog orijentalnog nasljeđa. I zbog toga je njezin rad u razdoblju koje se poklapa s vremenom austrougarske uprave, iznimno bitan. Kao što iza svakog uspješnog muškarca stoji žena, sasvim sigurno, osim kao supruga i majka, Milena ne bi mogla ostvariti svoje ciljeve u društvu bez razumijevanja svoga supruga. Slijedom misli, dolazimo i do još dva ključna pojma – hrabrosti i altruizma. Milena je morala biti odvažna osoba da bi njezina kreativnost, u okolnostima o kojima sam govorio, došla do izražaja. Hrabrost je iskazala kako u razdoblju prosperiteta, tako i u okolnostima patnji koje je Prvi svjetski rat donio. I tu je opet bila u prvim redovima. Ovaj put, dijeleći životne okolnosti sa suprugom liječnikom, dragovoljno se uključivši u sanitetsku službu, pomažući ranjenim i umirućim. Nakon rata, iz bečke perspektive, doživjela je nastanak nove države koja će određeno vrijeme trajati u vrlo konfliktnim okolnostima. Čeznuvši za proteklim vremenom i dalje je pomagala bečkim studentima. Milena je napustila ovaj svijet u 64. godini. Protekli blagdani Svih svetih i Dušni dan podsjetili su nas na mnoštvo onih koji nisu službeno kanonizirani ali za koje vjerujemo da pripadaju zajedništvu svetih.
Hrabra žena koja je postavila temelje glazbene naobrazbe i kulture uopće, pisane riječi i tiskarstva u Bosni i Hercegovini, Milena Mrazović-Preindlsberger, jedna je od mnogih osoba koje su u našem podneblju ostavili trag ali su iz različitih razloga nepravedno bili zapostavljeni ili čiji je spomen imena čak bio zabranjen.
Po riječima autora, Milena Preindlsberger-Mrazović bila je jedna od najznačajnijih žena u kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine tijekom zadnja dva desetljeća 19. stoljeća pa sve do početka Prvog svjetskog rata, kada napušta Bosnu i Hercegovinu.
– Tijekom tih trideset godina svog boravka, ponajprije u Sarajevu, bavila se novinarstvom, književnošću, obrazovanjem. Prva je novinarka u BiH, prva je vlasnica lista, tiskare. Prva je po mnogo čemu, jednostavno, žena koja je obilježila svoje vrijeme – kazao je Petrović.
Pojašnjavajući kako je došao na ideju da piše o Mileni Mrazović, kazao je kako je prije petnaestak godina dok je radio na svojoj disertaciji ‘naišao’ na Milenu Mrazović i da ga je to zaintrigiralo da malo više istraži o njoj.
– Prikupljao sam materijale i vidio da je posve nevjerojatno da je prošlo gotovo sto godina, a da o njoj gotovo ništa nije napisano. Onda je došla ideja koju sam pokušao pretočiti u ovu knjigu i, evo, došao je i trenutak njenog predstavljanja – dodao je Petrović.
Istakao je kako je Milena Mrazović pisala o cijeloj Bosni i Hercegovini te da je veliki dio svog stvaralaštva, putopise i određene priče posvetila Mostaru i Hercegovini.
– Obišla je gotovo sve krajeve, svaki kutak zemlje i po tome je također bila jako jedinstvena, budući da u to vrijeme putovanje nije bilo moguće kao danas i uglavnom je išla pješice ili na konju, što je za ženu u to vrijeme gotovo nevjerojatno – kazao je Petrović.
Na kraju zahvalio je nakladnicima, tiskari Suton Široki Brijeg i vlasniku Anti Sutonu, institucijama i tvrtkama koje su financijski podržale objavu knjige, predstavljačima, recenzentima, lektorima i grafičarima, obitelji i svima koji su pomogli da ova knjiga ugleda svjetlo dana. Moderator predstavljanja bio je Danijel Vidović, a u glazbenom dijelu programa nastupila je Marijana Pavlović. prof.