U Parizu je u utorak navečer (3. lipnja) iznenada preminuo dr. sc. Neven Šimac, vizionar hrvatske slobode i neovisnosti, ugledni pravnik i publicist koji je nakon pada „Hrvatskog proljeća“ uhIćen, izgubio posao i emigrirao u Francusku gdje je ostvario zavidnu karijeru kao konzultant u francuskoj državnoj upravi. Bio je jedan od osnivača Matice hrvatske u Parizu 1970. i istaknuti član hrvatske iseljeničke zajednice u Francuskoj.
Piše: sšh, misao.hr
U njegovim posljednjim trenucima uz njega su bili članovi njegove obitelji. Vrijeme i mjesto pokopa dr. Šimca bit će naknadno objavljeni.
„Neven je bio jako plemenite i blage naravi, ali dosljedan i nepokolebljiv. Izgubili smo zaista velikoga čovjeka. Ponavljam doista čovjeka u pravom smislu te riječi“, rekao je za portal Misao.hr njegov dugogodišnji prijatelj Mauricij Frka Petešić.
Dr. Neven Šimac rođen je u Osijeku 6. prosinca 1943. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu (1965), a doktorirao 1971. na francuskom sveučilištu Pariz II s temom „Europska konvencija o pravima čovjeka i Francuska“. Nakon diplome zaposlio se na Pravnom fakultetu u Zagrebu, no nakon sloma Hrvatskoga proljeća bio je uhićen. Emigrirao je u Francusku, gdje je radio u državnoj upravi (1972–95) i vodio strukturne programe EU za Francusku. Obavljao je konzultantske poslove za Europsku investicijsku banku u Hrvatskoj i program PHARE Europske unije u BiH (1995–99). Bio je savjetnik (2000–04) vlada Češke, Letonije, Litve i Poljske u procesu pristupanja Europskoj uniji. Predavao je na nizu poslijediplomskih studija u Zagrebu.
Autor je nekoliko publikacija o ratnim (ne)prilikama u Hrvatskoj, o demokraciji, korupciji, javnoj upravi, globalizaciji, a glavno mu je djelo Etničko čišćenje: povijesni dokumenti o jednoj srpskoj ideologiji (Le Nettoyage éthnique: documents historiques sur une idéologie serbe) koje je 1993. napisao u suautorstvu s Marcom Gjidarom i Mirkom Draženom Grmekom. Knjiga je izdana u Parizu i prevedena na hrvatski.
Autor je još 4 knjižice: „Abeceda demokracije“ (1999), „Protiv korupcije“ (2000.), „Izazovi i zamke globalizacije“ (2001) i „Europski principi javne uprave“ (2002). Autor je brojnih članaka u francuskim, hrvatskim i BiH novinama i časopisima.
Pisao je i za Hrvatsku reviju, časopis Matice hrvatske, u povodu dvaju poznatih simpozija održanih u Švicarskoj 1968. i 1971. godine.
Od 2006. bio je član Komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije, a od iste godine i potpredsjednik Kršćanskog akademskog kruga (Zagreb). Bio je član koordinacijske radne skupine kršćanskih laičkih pokreta i udruga IXE -Kršćanska inicijativa za Europu, te drugih organizacija.
Na dobrovoljnoj osnovi vodio je niz seminara o pravu i programima EU u Ministarstvu za europske integracije, u Ministarstvu prometa te u Hrvatskom saboru.
S profesorom Gjidarom osnovao je Centar za europsku dokumentaciju i
istraživanja Robert Schuman (Zagreb & Split).
Od 2007. bio je jedan od organizatora Hrvatsko-francuskih pravnih i upravnih dana, koji se svake godine u rujnu održavaju u Splitu.