Ivan Lovrenović: Ivankovićevo književno putovanje

Zapis o novoj knjizi pjesama Željka Ivankovića Maslačci plaču na kiši (Synopsis, Vijeće Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini, Sarajevo-Zagreb-Mostar 2024)

Željko Ivanković (1954) autor je impozantnoga književnog opusa od šezdesetak naslova. A koliko god njihov broj bio velik, može se reći da je od njega još zanimljivija i respektabilnija struktura tih naslova. Ona, naime, otkriva da nema ni jedne književne vrste, ni jednoga tipa književnog govorenja, koji u Ivankovićevu opusu nije zastupljen: poezija, roman, pripovijetka, drama, esej, književna kritika, dnevnik, polemika, a tu su i „granični“ žanrovi i djelatnosti – prevođenje, publicistika, uređivanje knjiga.

Kada bi se, ipak, tražilo središte iz kojega polazi i kojemu se uvijek iznova vraća Ivankovićevo već skoro polustoljetno književno putovanje, pokazalo bi se bez sumnje da je to poezija. Svjedoči o tomu dvadesetak knjiga pjesama koje se – od prve, Nešto od onog što jest (1978), do ove najnovije, Maslačci plaču na kiši – nižu u gotovo pravilnim vremenskim razmacima. A još više i presudnije o tomu svjedoči činjenica od izuzetne poetičke važnosti – da je poezija Željka Ivankovića poezija unutarnjega kontinuiteta. Ne znači to da se u njoj nisu događala i da se ne događaju prozodijska traganja, promjene, stanovite inovacije. Dapače. Nego to znači, da kroz sve te promjene Ivankovićevo izražavanje stihom ustrajava na prepoznatljivom doživljaju svijeta i sebe u svijetu, na trajnim misaonim i osjećajnim preokupacijama, koje nikada nisu iscrpene, uvijek su podložne novim „otkrićima“ i obasjanjima.

Na uzoran način sve je to prisutno i u znatnom rasponu tonalitetā, pjesmotvornih strategija i modela razastrto u knjizi pjesama Maslačci plaču na kiši.

Knjiga je komponirana u šest dijelova s epiloškom pjesmom na kraju. Dijelovi su označeni samo brojevima. Pa, iako je dakle izbjegnut – moglo bi se reći mudro – kruti princip tematskoga naslovljavanja pojedinih dijelova, moguće je pažljivijim razmatranjem uočiti fine tematsko-poetičke razlike na kojima počiva takvo dijeljenje unutar zbirke. Koliko same pjesme, koje kad se čitaju in continuo na mahove djeluje poput kakvoga romana u stihovima, toliko i ta smišljena kompozicijska organizacija (orkestracija?) zbirke – sve to govori o izrazitoj autorskoj snazi i zrelosti. 

Najnovije

Muzej moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru otvara stalni postav

Nakon pet godina sustavnog rada, skupljanja i čuvanja likovnog...

Drugi Arena Challenge Cup u Mostaru okupio 70 igrača i donio premijerni ženski dio turnira

Mostar je ovog vikenda ponovno bio u znaku padela....

Hit-komedija „Papučari“ razgalila publiku u ispunjenoj Kosači

U ispunjenoj Velikoj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače...

Svečana misa, blagoslov kapelice i Gospina kipa na prvom sjedištu župe u Gorancima

Goranci su danas ispisali novu, a ujedno duboko ukorijenjenu...

HNK Mostar po četvrti put raspisuje Natječaj za najbolji neobjavljeni dramski tekst mladih autora

Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, u suradnji sa Središnjim...

Predstavljanje Napretkovih izdanja na Sarajevskom sajmu knjiga

U okviru programa ovogodišnjeg Sarajevskog sajma knjiga, koji se održava...

Bez znanosti nema primjene: MoStart 2026 pokazao kako znanost gradi digitalnu budućnost

Znanstveni dan, treći tematski dan četvrtog izdanja međunarodne konferencije...